hrvatski

Glagolski oblici u protestantskom izdanju Artikuli ili deli prave stare krstianske vere (1562.)

Franjo Fancev proveo je jezičnu analizu djela koje su u 16. stoljeću objavili hrvatski protestantski pisci. Premda je u analizu uključio sva hrvatska protestantska izdanja, ona se ipak uglavnom temelji na Novom Testamentu, pri čemu su ostala djela, pa tako i Artikuli, pomalo marginalizirani. Ovaj rad u središte istraživanja postavlja morfološku analizu Artikula. U tekstu se analiziraju jednostavni i složeni glagolski oblici. Nastoji se dokazati prevladavaju li hrvatski nastavci za izražavanje pojedinih oblika te postoje li razlike u odnosu na ćirilično izdanje Artikula. Uočeno je da se u prezentu pojavljuju nenaglašeni oblici glagola biti, premda još uvijek pretežu naglašeni oblici. Usporedba s Novim Testamentom pokazuje da postoje razlike u upotrebi nekih glagolskih oblika kad je riječ o nastavcima, npr. češća upotreba u Novom Testamentu čestice neka u imperativu i nastavak -t u 3. licu jednine prezenta. Takav nastavak u Artikulima ne nalazimo. Za razliku od Novoga Testamenta u kojem je potvrđen imperfekt svršenih jednako kao i nesvršenih glagola, u Artikulima nalazimo imperfekt samo od nesvršenih glagola. U ostalim prošlim vremenima kao i u vremenima za izražavanje budućnosti nije uočena razlika između ova dva spomenika. Ako usporedimo Artikule s ostalim hrvatskim tekstovima iz 16. stoljeća, na temelju stanja kakvo je prikazano u analizama koje su u svojim istraživanjima proveli Boris KUZMIĆ (2015), Iva LUKEŽIĆ (2012, 2015) te Amir KAPETANOVIĆ (2011), možemo reći da su Artikuli, barem kada je o glagolskim oblicima riječ, usklađeni s tekstovima toga vremena.

reformacija, Artikuli, Novi Testament, glagoli, jednostavni i složeni glagolski oblicii

nije evidentirano