hrvatski

Konfirmatorni pristup istraživanju rodnih razlika u uspješnosti rješavanja matematičkih zadataka

U ovom radu ispitane su postavke taksonomije svojstava matematičkih zadataka koja dovode do rodnih razlika u uspješnosti njihovog rješavanja (TSMZ ; Gallagher, 1998 ; Gierl i sur., 2003), temeljene na psihobiosocijalnom modelu (npr. Halpern, 1997 ; 2000). Pri tome su korištene sljedeće metodologije čija kombinacija omogućuje konfirmatorni pristup ispitivanju hipoteza o smjeru rodnih razlika: 1) ispitivanje rodnih razlika u riješenosti zadataka ispita državne mature iz Matematike za višu razinu (usporedba postotnih riješenosti zadataka te ispitivanje rodnog diferencijalnog funkcioniranja zadataka i skupova zadataka), 2) usporedba nastavničke klasifikacije zadataka u kategorije TSMZ i klasifikacije nastale na temelju učeničkih iskaza za vrijeme rješavanja zadataka, 3) usporedba rodnih razlika između različitih gimnazijskih programa i 4) pokušaj replikacije rodne razlike te smanjenja razlike modifikacijom zadataka u eksperimentalnom nacrtu na novom uzorku. Nalazi ukazuju na zanemarive rodne razlike u prosječnim ukupnim rezultatima na ispitima, što je u skladu s rezultatima novijih meta-analiza (De Lisi i McGillicuddy-De Lisi, 2002 ; Lindberg, Hyde, Petersen i Linn, 2010). Hipoteze TSMZ samo su djelomično potvrđene. Najveća je razlika utvrđena na verbalnim problemima i to u korist mladića, što je suprotno hipotezama TSMZ. Razlika je replicirana na manjem uzorku studenata ali samo u slučaju kada je u analizu kao kovarijata uvedena zaključna ocjene iz Matematike u srednjoj školi. Vrijednost rodne razlike nije se statistički značajno mijenjala uslijed dodavanja algoritma / pravila za rješavanje u verbalni problem. Nastavnička klasifikacija zadataka u kategorije TSMZ u visokom se stupnju slagala s klasifikacijom na temelju iskaza učenika. Usporedba vrijednosti rodnih razlika u riješenosti zadataka među gimnazijskim programima nije dovela do jednoznačnih nalaza. Nalazi sugeriraju kako u poučavanju Matematike djevojkama treba posvetiti više pažnje pri svladavanju strategija rješavanja verbalnih problema. Prema autorovim saznanjima, ovo je prvo istraživanje rodnih razlika u rješavanju matematičkih zadataka u kojem je korištena opisana kombinacija metodologija te prvo sustavno istraživanje rodnih razlika na ispitima državne mature iz Matematike.

rodne razlike, matematika, diferencijalno funkcioniranje zadataka, diferencijalno funkcioniranje skupova zadataka, psihobiosocijalni model, državna matura, SIBTEST, pravednost testa, ispiti visokog rizika, srednja škola

nije evidentirano