hrvatski

FER VRIJEDNOST ELEMENATA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

U suvremenim gospodarskim i društvenim uvjetima održivog razvoja računovodstvo dobiva novu, značajnu ulogu, koja, osim tradicionalne informacijske uloge za investitore, poslovne partnere i državu, ima zadaću i mjeriti i izvještavati o stupnju održivosti poduzeća ili o razlozima zbog kojih je održivost organizacije otežana. Stupanj održivosti organizacije postao je jedna od značajki financijskog izvještavanja u SAD-u sredinom devedesetih godina. Ovakav računovodstveni okvir, nazvan „triple bottom line“ (TBL), prešao je granice tradicionalnog financijskog izvještavanja o dobiti i povratu na ulaganje na vrijednost za investitore koja, uz izvještavanje investitora uključuje i socijalnu i dimenziju zaštite okoliša. No, osnovica izvještavanja svih sudionika gospodarstva, od najšire javnosti do konkretnih ulagatelja, jest financijsko izvještavanje profitnog sektora kojemu okvir daju međunarodni standardi financijskog izvještavanja, s posebnim naglaskom na fer vrijednosti u financijskim izvještajima. Izvještavanje po fer vrijednosti, prije svega, odnosi se na vrednovanje pojedinih elemenata financijskih izvještaja, imovine, obveza i vlasničkog kapitala, ali se izravno odražava i na oblik i na sadržaj financijskih izvještaja. Računovodstvo, uz osnovne koncepte dokumentiranosti i provjerljivosti, predviđa široke intervale vrednovanja svih pozicija svih financijskih izvještaja koje su našle ekonomski izraz u računovodstvenim politikama. Primjenom različitih alternativnih računovodstvenih politika postižu se različiti učinci na iskazani poslovni rezultat i na vrijednost poduzeća. Svaki od standardnih korisnika financijskih izvještaja ima i različite informacijske potrebe i svoje shvaćanje fer računovodstvenog izvještavanja. Uz sve identificirane pojedinačne ciljeve izvještavanja svih korisnika financijskih izvještaja, investitora, kreditora, poslovnih partnera, države i njezinih agencija te najšire javnosti, primarni korisnici su investitori iz čijih informacijskih potreba svi ostali korisnici selekcioniraju skupine informacija za svoje potrebe. U različitim uvjetima investitorima pogoduju različito oblikovane i različitim metodama mjerene informacije. Pritom su se na svjetskoj razini iskristalizirali prihvatljivi pristupi, razine i metode utvrđivanja fer vrijednosti. Funkcija računovodstva je priznavanje, mjerenje i agregiranje elemenata financijskih izvještaja u vrlo širokom intervalu. Da bi primarni korisnik, a i ostali korisnici financijskih izvještaja, mogli prikazom računovodstvenih izvještaja shvatiti ekonomsku suštinu prezentiranih računovodstvenih informacija, trebali bi biti računovodstveni eksperti. Ovako prezentirani izvještaji sadrže i odraz su pristranosti, što znači da mogu iskazivati vrijednost poduzeća od ekstremno konzervativnih, do ekstremno agresivnih iskazanih vrijednosti. U disertaciji se obrazlažu glavni čimbenici koji određuju razinu računovodstvenog konzervatizma, sa svim posljedicama na budući tijek poslovanja. Obrazloženi čimbenici konzervatizma u računovodstvu uglavnom su uzrokovani motivima utjecaja na iskazani rezultat poslovanja. Motivi se kreću se od poreznih, s maksimalno mogućim konzervativnim računovodstvenim politikama, do motiva pristupa tržištu kapitala s najmanje mogućim konzervatizmom, odnosno primjenom agresivnih računovodstvenih politika. Disertacijom se prikazuju istražene teorijske postavke konzervatizma na razini poduzeća, s mogućim posljedicama tako stvorenih tihih pričuva ili, u suprotnom slučaju, skrivenih gubitaka koji će se efektuirati za buduća izvještajna razdoblja. Kako se izborom standardnih računovodstvenih politika i njihovih kombinacija utječe na izvještavanje o rezultatima poslovanja poduzeća, postavljen je model za iskazivanje utjecaja izbora izabranih računovodstvenih politika na financijske izvještaje, čime se investitorima omogućuje bolja procjena fer vrijednosti izvještajnog subjekta i rizičnosti ulaganja. U oblikovanju računovodstvenog modela provedena je statistička analiza uzorka poduzeća radi podjele poduzeća na, u računovodstveno - izvještajnom smislu, agresivna i konzervativna. Osim statističke analize, formiran je sustav neizrazite logike, čime je postavljen konačni model kojim je moguće odrediti smjer i stupanj pristranosti prezentiranih financijskih izvještaja. Analiza je obuhvatila dostupne podatke reprezentativnog uzorka hrvatskih poduzeća, kojom se obuhvatio značajan dio hrvatskog gospodarstva prema kriterijima veličine imovine, ukupnog prihoda, ostvarene neto dobiti i broja zaposlenih. Postavljenim je modelom korisnicima financijskih izvještaja omogućeno korigiranje prezentiranih financijskih izvještaja za prisutan stupanj pristranosti prema računovodstveno agresivnom ili konzervativnom iskazivanju financijskog položaja i uspješnosti poslovanja.

Fer vrijednost, financijski izvještaji, konzervativno računovodstvo, agresivno računovodstvo

nije evidentirano