Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 934607

Višejezičnost od najranije dobi - stavovi odgojitelja


Turza Bogdan, Tamara; Cvikić, Lidija
Višejezičnost od najranije dobi - stavovi odgojitelja // Zajedno rastemo - redefiniranje prakse i teorije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
Čakovec, Hrvatska, 2018. str. 6-7 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 934607 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Višejezičnost od najranije dobi - stavovi odgojitelja
(Multilingualism from early age - preschool teachers' attitudes)

Autori
Turza Bogdan, Tamara ; Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zajedno rastemo - redefiniranje prakse i teorije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja / - , 2018, 6-7

Skup
Dani predškolskog odgoja: Zajedno rastemo - redefiniranje prakse i teorije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 12-13.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
višejezičnost, rana dob, govornici manjinskoga jezika, hrvatski standardni jezik, učenje stranoga jezika
(, ultilingualism, early age, minority language speakers, Croatian standard language, foreing language learning)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj 95% stanovnika hrvatski jezik navodi kao svoj prvi, materinski jezik (Popis stanovništva 2011, www.dzs.hr). Prema tome se podatku, RH doživljava kao monolingualna zemlja. Međutim, u nekim se lokalnim sredinama jezična raznolikost ostvaruje u drugačijim omjerima (Cvikić 2014, Jelaska i Cvikić 2012). Navodimo dva primjera u Istri i Međimurju: u Bujama (Istarska županija) hrvatskim kao materinskim jezikom govori 58, 39% stanovnika, a ostalih 42% govori talijanskim, slovenskim, albanskim ili bosanskim jezikom ; bajaškim rumunjskim jezikom na nacionalnoj razini (RH) govori 0, 34% stanovnika, ali u Međimurskoj županiji 2, 32% stanovnika, a u općini Orehovica 20, 86% stanovnika (www.dzs.hr). Premda je kod većega dijela ovih govornika usvajanje hrvatskoga spontano i usporedno s materinskim jezikom (J1), postoje primjeri koji pokazuju da nisu sva djeca kojoj je J1 neki od manjinskih jezika dovoljno izložena hrvatskome jeziku (npr. romska nacionalna manjina). Uz to, odnedavno je, zbog različitih društvenih, političkih i socijalnih promjena na globalnoj razini, u hrvatskome obrazovnom sustavu porastao broj djece useljenika kojima je hrvatski također drugi, strani, odnosno ini jezik (J2). Potrebe za poučavanjem hrvatskoga kao J2 od najranije dobi prepoznate su u obrazovnoj politici pa je u posljednjih nekoliko godina donesen niz obrazovnih dokumenata kojima se ono regulira. No, osim zakonodavnih, nužne su i promjene u obrazovanju učitelja i odgojitelja. Dosadašnja istraživanja bavila su se višejezičnošću u školskom sustavu, s jedne strane iz perspektive očuvanja manjinskoga jezika (Cvikić, Aladrović Slovaček i Turza-Bogdan 2013), a s druge strane usvajanjem hrvatskoga kao drugog i stranog jezika (Jelaska i Cvikić 2012, Turza-Bogdan i Ciglar 2013, Cvikić 2014). Međutim, uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja u poticanju višejezičnosti još uvijek nije dovoljno istražena, posebno s obzirom na činjenicu da u RH postoji 27 vrtića na manjinskim jezicima (talijanskom, srpskom, češkom i mađarskom jeziku), a 394 vrtića nude rano učenje nekog stranog jezika (www.mzo.hr). U izlaganju se prikazuje uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja u poticanju višejezičnosti. Predstavljaju se preliminarni rezultati znanstvenoga istraživanja o ulozi predškolskih ustanova u podržavanju i poticanju višejezičnosti. Ispitivalo se mišljenje, stavovi i iskustva odgojitelja u provođenju vrtićkih aktivnosti s djecom čiji je materinski jezik neki od manjinskih jezika u RH (hrvatski, češki, mađarski, romski, srpski, talijanski) te djecom koja su uključena u programe ranoga učenja stranih jezika. Na temelju prikazanih rezultata raspravlja se o razvoju kompetencija odgojitelja za rad s inojezičnim govornicima hrvatskoga jezika te o mogućim modelima kontinuiranoga obrazovanja odgojitelja za rad s inojezičnom djecom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Učiteljski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Lidija Cvikić (autor)

Avatar Url Tamara Turza-Bogdan (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Turza Bogdan, Tamara; Cvikić, Lidija
Višejezičnost od najranije dobi - stavovi odgojitelja // Zajedno rastemo - redefiniranje prakse i teorije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
Čakovec, Hrvatska, 2018. str. 6-7 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
Turza Bogdan, T. & Cvikić, L. (2018) Višejezičnost od najranije dobi - stavovi odgojitelja. U: Zajedno rastemo - redefiniranje prakse i teorije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.
@article{article, year = {2018}, pages = {6-7}, keywords = {, ultilingualism, early age, minority language speakers, Croatian standard language, foreing language learning}, title = {Multilingualism from early age - preschool teachers' attitudes}, keyword = {, ultilingualism, early age, minority language speakers, Croatian standard language, foreing language learning}, publisherplace = {\v{C}akovec, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font