hrvatski

Upravljački pristup izboru optimalne metode obrade komunalnog otpada na primjeru Splitsko- dalmatinske županije

Ante Aleksić postavio je vrlo zanimljiv problem istraživanja koji se odnosio na izbor optimalne metode obrade komunalnog otpada na primjeru SDŽ. Svoje istraživanje usmjerio je na metode obrade otpada, a ne na problem izbora lokacije i načina gospodarenja i upravljanja otpadom, mada se osvrnuo i na te teme. Polazeći od toga da se u RH donošenjem Nacionalnog plana gospodarenja otpadom centraliziralo gospodarenje otpadom, a da je izradom Županijske strategije u SDŽ određena lokacija budućeg centra gospodarenja otpadom (Lećevica), pristupnik je analizirao utjecaj pojedinih metoda obrade otpada na komponente održivog razvoja, a na temelju toga onda i izbor povoljnije metode. U teorijskom dijelu rada pristupnik je posebnu pažnju posvetio fazama nastajanja i obrade otpada, gdje je opisao tipične metode obrade otpada: reciklažu, kompostiranje, termičku obradu (rasplinjavanje otpada na bazi plazme, spaljivanje otpada u spalionicama, suspaljivanje otpada i piroliza otpada) i mehaničko - biološku obradu (MBO). U radu je naglasak stavljen na dvije metode i to: rasplinjavanje otpada na bazi plazme i mehaničko - biološkoj obradi. U empirijskom dijelu istraživanja izvršeno je uspoređivanje MBO i plazma metode obrade otpada na području Splitsko-dalmatinske županije, na način da je ispitan njihov utjecaj na tri komponente održivog razvoja: ekonomsku, društvenu i ekološku. Ekonomska komponenta učinkovitosti pojedine metode obrade otpada temeljila se na proračunima računa dobiti i gubitka, ekonomskog i financijskog tijeka, analize osjetljivosti te pokazateljima, kao što su: interna stopa rentabilnosti, razdoblje povrata ulaganja i neto sadašnja vrijednost. Ekonomskom analizom je dokazano da je plazma metoda ekonomski prihvatljivija (potvrđena H1.1.). Bez obzira na veća početna ulaganja povrat sredstava je brži, a interna stopa rentabilnosti i neto sadašnja vrijednost u odnosu na mehaničko-biološku metodu obrade otpada je veća. Društvena komponenta utjecaja pojedine metode ispitana je putem ankete. Anketom je ispitano mišljenje stanovništva na području Lečevice o utjecaju MBO i plazma metode obrade otpada na kvalitetu života, budžet općine, povećanje zaposlenosti, izgled okoliša, kao i na mogućnost zapošljavanja u centru za obradu otpada. Rezultati su pokazali da je stanovništvo sklonije plazma metodi obrade otpada, odnosno da smatra da će ona manje narušiti kvalitetu njihova života (potvrđena H1.2.) i značajnije doprinijeti razvoju općine (potvrđena H1.3.). Međutim, Smatraju da bi MBO metoda više pridonijela zapošljavanju stanovnika koji žive na području Lečevice (odbačena H1.4.). Ekološka komponenta primjene pojedine metode ispitana je s obzirom na: 1. količine utroška vode, električne energije, goriva i maziva potrebnih za pojedinu metodu i 2. utjecaj na okoliš pojedine metode obrade otpada (utjecaj na vodu i zrak, buku, opasnosti od pojavljivanja štetočina i nastanka požara). Ispitivanjem utjecaja pojedine metode na sastavnice okoliša pokazalo se da se smatra da su resursi potrebni za plazma metodu manji nego na MBO metodu, te da će plazma biti ekološki prihvatljivija, čime je potvrđena H1.5. Svi rezultati o utjecaju metoda obrade otpada na pojedinu komponentu održivog razvoja obradili su se rangiranjem i metodom jednostavnog zbrajanja težina (simple additive weighting – SAW), a ukupni rezultat je pokazao da je plazma metoda obrade otpada prihvatljivija nego MBO metoda, čime je potvrđena glavna hipoteza istraživanja.

gospodarenje otpadom ; metode obrade otpada ; metode odlučivanja

nije evidentirano