hrvatski

(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu

Koncept održivog razvoja (sustainable development) još od kraja 20. st. nastaje iz potrebe da se na novi način analizira proces rasta i razvoja modernog društva, odnosno društva 21. stoljeća. U njegovom globalizacijskom kontekstu temeljna suprotstavljenost nalazi se upravo između razvojne i ekološke ideje. Ugroženost prirodnog svijeta, klimatske promjene, urbano siromaštvo s jedne strane kao socijalno-ekološka pitanja, te demografska i prostorna neravnomjernost i pad kvalitete života s druge kao urbano-politička pitanja, ostaju i dalje otvorena i posebno nerješiva za manje urbane sredine kao što su hrvatske. Regionalni je razvoj u Hrvatskoj već desetljećima neravnomjeran i izrazito centraliziran što se u periodu tranzicije samo produbilo. Primjerice, četvrtina stanovnika zemlje živi u četiri najveća gradska naselja, iako se brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Mogućnost održivog razvoja za manje razvijene sredine (manje i srednje gradove prije svega) u kontekstu europskih dokumenata i preporuka jedan je od načina rješavanja ovih pitanja. Upravo Teritorijalna Agenda 2020 usvojena 2011. kao dio strategije EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – stavlja poseban naglasak na ravnomjeran i policentričan regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju. Time bi se dugogodišnje naslijeđene i produbljene procese depopulacije, stagnacije, centralizacije, hijerarhizacije naselja, litoralizacije, smanjenog nataliteta, demografskog starenja i drugih koji obilježavaju hrvatski prostor, pokušalo ublažiti. U tome posebnu ulogu može imati upravo uzajamno djelovanje između postojećeg i većinom očuvanog prirodnog te ljudskog (humanog) kapitala na lokalnoj razini i mogućnost iskorištavanja odgovarajućih EU fondova. Koncept pametnih gradova (smart cities) dio je navedene EU strategije i primjer je tzv. primijenjene održivosti na lokalnoj razini. Iako u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri još uvijek ih je nedovoljno.

održivi razvoj, mali i srednji gradovi, policentričnost, demografski trendovi, EU dokumenti, Teritorijalna Agenda, smart cities, Hrvatska

nije evidentirano