Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 934482

(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu


Svirčić Gotovac, Anđelina
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu // KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj / Bušljeta Tonković, Anita ; Holjevac, Željko ; Brlić, Ivan ; Šimunić, Nikola (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2018. str. 95-107


Naslov
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu
(The (Im)possibility of Sustainable Development for Small- and Medium-sized Towns Within the Croatian Space System)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
KOGA (P)ODRŽAVA ODRŽIVI RAZVOJ? Prinosi promišljanju održivosti ruralnih područja u Hrvatskoj

Urednik/ci
Bušljeta Tonković, Anita ; Holjevac, Željko ; Brlić, Ivan ; Šimunić, Nikola

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
95-107

ISBN
9789537964498

Ključne riječi
Održivi razvoj, mali i srednji gradovi, policentričnost, demografski trendovi, EU dokumenti, Teritorijalna Agenda, smart cities, Hrvatska
(Sustainable development, small- and medium-sized towns, polycentricism, demographic trends, EU documents, Territorial Agenda 2020, smart cities, Croatia)

Sažetak
Koncept održivog razvoja (sustainable development) još od kraja 20. st. nastaje iz potrebe da se na novi način analizira proces rasta i razvoja modernog društva, odnosno društva 21. stoljeća. U njegovom globalizacijskom kontekstu temeljna suprotstavljenost nalazi se upravo između razvojne i ekološke ideje. Ugroženost prirodnog svijeta, klimatske promjene, urbano siromaštvo s jedne strane kao socijalno-ekološka pitanja, te demografska i prostorna neravnomjernost i pad kvalitete života s druge kao urbano-politička pitanja, ostaju i dalje otvorena i posebno nerješiva za manje urbane sredine kao što su hrvatske. Regionalni je razvoj u Hrvatskoj već desetljećima neravnomjeran i izrazito centraliziran što se u periodu tranzicije samo produbilo. Primjerice, četvrtina stanovnika zemlje živi u četiri najveća gradska naselja, iako se brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Mogućnost održivog razvoja za manje razvijene sredine (manje i srednje gradove prije svega) u kontekstu europskih dokumenata i preporuka jedan je od načina rješavanja ovih pitanja. Upravo Teritorijalna Agenda 2020 usvojena 2011. kao dio strategije EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – stavlja poseban naglasak na ravnomjeran i policentričan regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju. Time bi se dugogodišnje naslijeđene i produbljene procese depopulacije, stagnacije, centralizacije, hijerarhizacije naselja, litoralizacije, smanjenog nataliteta, demografskog starenja i drugih koji obilježavaju hrvatski prostor, pokušalo ublažiti. U tome posebnu ulogu može imati upravo uzajamno djelovanje između postojećeg i većinom očuvanog prirodnog te ljudskog (humanog) kapitala na lokalnoj razini i mogućnost iskorištavanja odgovarajućih EU fondova. Koncept pametnih gradova (smart cities) dio je navedene EU strategije i primjer je tzv. primijenjene održivosti na lokalnoj razini. Iako u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri još uvijek ih je nedovoljno.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Anđelina Svirčić Gotovac, (269624)