hrvatski

Sastav fenola u svježem plodu, sušenom plodu i soku tradicionalnih i otpornih sorti jabuka uzgojenih u intenzivnom sustavu proizvodnje

U istraživanju su uspoređene tradicionalne (Ovčji nos, Mašanka i Zlatna zimska parmenka) s otpornim (Topaz®, Pinova® i Querina-Florina) i komercijalnim sortama (Gala, Golden Delicious, Idared) u sustavu intenzivne proizvodnje s ciljem bolje procjene potencijala i pogodnosti plodova sorti za daljnju preradu te za implementaciju ekološki prihvatljivije proizvodnje pojedinih sorti jabuka u intenzivnom sustavu uzgoja.Pokus je proveden u pokusnom voćnjaku Zavoda za voćarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. U vrijeme optimalnog roka berbe za svaku sortu zasebno, dio plodova sorti jabuka u istraživanju je posušen u sušari M.Bucher AG Typ 20, a dio je iskorišten za dobivanje soka u sklopu tvrtke LuPo-Voćni sokovi d.o.o. Na svježim i sušenim plodovima kao i u soku jabuka zasebno je određivan sadržaj ukupnih fenola (UF) i ukupnih hidroksicimetnih kiselina (UHK). Sadržaj UF bio je u prosjeku niži u soku, a slijede svježi te sušeni plod (96, 60 ; 130, 23 ; 470, 49 mg/100gFW). Sorte su se razlikovale s obzirom na sadžaj UF pri čemu je kod komercijalnih utvrđen u prosjeku manji sadržaj UF, a slijede otporne te tradicionalne sorte, osim Mašanke koja je imala niži sadržaj UF od ostalih tradicionalnih i Topaza kod kojeg je utvrđen veći sadržaj od ostalih otpornih sorti. Sadržaj UHK također je bio najmanji u soku, a slijedi svježi te sušeni plod (22, 39 ; 31, 51 ; 101, 76 mg/100gFW). Komercijalne i otporne sorte su u prosjeku imale niži, dok su sve tradicionalne imale značajno veći sadržaj UHK.

jabuka, tradicionalne sorte, otporne sorte, ukupni fenoli

nije evidentirano