Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

GMO 2.0: novi naziv – stari problem (CROSBI ID 250205)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Kelam, Ivica GMO 2.0: novi naziv – stari problem // Socijalna ekologija, 26 (2017), 1-2; 45-59. doi: 10.17234/SocEkol.26.1.4

Podaci o odgovornosti

Kelam, Ivica

hrvatski

GMO 2.0: novi naziv – stari problem

Tijekom posljednjih godina došlo je do velikog napretka u tehnikama genetičkog inženjeringa, koji se očituje u većoj mogućnosti dubljeg i složenijeg zahvata u genetski sastav i metaboličke putove živih organizama. To je dovelo do pojave dvaju novih područja genetičkog inženjeringa koja se međusobno preklapaju: sintetičke biologije i skupa tehnika genetičkog inženjerstva koja se eufemistički zovu Nove tehnike oplemenjivanja biljaka (engl. New plant breeding techniques – NPBT). Trenutno postoji popis sedam „novih“ tehnika genetičkog inženjeringa pred Europskom komisijom, koja treba odlučiti pokrivaju li zakoni EU o GMO-u proizvode tih tehnika. Moguća primjena tehnika genetičkog modificiranja zahtijeva strogu primjenu načela opreza i potrebno je sustavno praćenje i evaluacija u svim fazama u skladu s EU Direktivom 2001/18. Biotehnološka industrija tvrdi da ove tehnike nisu tehnike genetičkog modificiranja u skladu s trenutnom pravnom definicijom GMO-a te da Direktiva 2001/18 treba izuzeti ove tehnike, budući da konačni proizvod ne sadrži genetički modificirani materijal, čak i ako je u nekom trenutku razvoja i korišten genetički inženjering. Europska komisija trenutno radi na pravnom tumačenju propisa o reguliranju, kao i mnoge odvjetnici iz biotehnološke industrije i civilnog društva. Potrebno je naglasiti, imajući u vidu tumačenja pravne regulative i rizika, da se neke od tih tehnika mogu koristiti također u kombinaciji s drugima, ili da se ista tehnika može koristiti više puta kako bi se postigao željeni učinak. U radu ćemo prikazati ovih sedam tehnika iz znanstvene perspektive, a primarni nam je cilj bolje razumjeti ove tehnike i inherentne rizike povezane s njima. Istražujući vjerojatne neželjene učinke ovih tehnika postaje jasno da sve ove tehnike za koje se tvrdi da su iznimno precizne sve imaju efekt promašaja mete s nepredvidivim posljedicama. Zapravo, tzv. preciznost vrlo je neprecizan pojam, te se ne smije miješati s predvidljivošću. Očekivani doprinos rada ide prema prepoznavanju i naglašavanju činjenice da nove tehnike genetičkog modificiranja koje su zaštićene patentima vode privatni interesi, te ne mogu biti rješenje za budućnost poljoprivrede.

okoliš ; nove tehnike oplemenjivanja biljaka ; genetski inženjering ; poljoprivreda ; GMO ; EU Direktiva 2001/18

nije evidentirano

engleski

GMO 2.0: New Name – Same Problem

nije evidentirano

environment, new plant breeding techniques, genetic engineering, agriculture, GMO, EU Directive 2001/18

nije evidentirano

Podaci o izdanju

26 (1-2)

2017.

45-59

objavljeno

1330-0113

10.17234/SocEkol.26.1.4

Trošak objave rada u otvorenom pristupu

APC

Povezanost rada

Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)

Poveznice
Indeksiranost