hrvatski

Folklorni ples kao oblik edukacije plesača suvremenog plesa

U današnje vrijeme sve većega i jačega utjecaja multikulturalnosti, dovodi se u pitanje identitet pojedinca, a time i čitavoga naroda. Prodor globalizacije stvorio je mišljenje kako su folklor i njegovo prakticiranje svojstveni uglavnom manje obrazovanim i konzervativnijim slojevima ljudi. Zato danas postoji česta sklonost narodnu umjetnost, koja se stvarala i formirala stoljećima, promatrati kao nešto što izumire i što bi trebalo prepustiti zaboravu, a ne kao nešto za nacionalni identitet zaista važno i nešto što se razvija i živi i treba očuvati pod svaku cijenu. Hrvatska po svom bogatom folkloru i folklornoj tradiciji, uz koju se veže mnoštvo običaja, pripada samom vrhu svjetske narodne baštine. Upravo zbog toga što se u nas folklor kao vrijednost još uvijek dovoljno ne cijeni, nužno je stalno motivirati i educirati mlade ljude da se uključe u proučavanje folklornih sadržaja i pružiti im mogućnost upoznavanja s njima. Poseban prinos u tome imaju plesači. Oni su nositelji budućnosti nacionalne baštine ; jer, nakon što završe plesnu edukaciju, očekuje se da budu pokretači i odgovorni promicatelji plesne kulture u okruženjima gdje će živjeti i raditi. Predmet Narodni plesovi sastavni je dio programa izobrazbe plesača Škole suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu. Iako tamošnji učenici, budući plesni voditelji, samo u drugom razredu srednje škole pohađaju nastavu narodnih plesova, tijekom nje dobivaju sve osnovne i ključne informacije te edukaciju iz motoričkih struktura kretanja, koja im kasnije u njihovu profesionalnom životu može poslužiti i kao inspiracija za umjetničku kreativnost. Plesni pedagozi širom svijeta trebaju biti ti koji će svojim znanjem i radom ulagati više i imati značajniju ulogu u podizanju svijesti o folklornom plesnom izričaju.

folklorni ples ; nacionalni identitet ; plesna edukacija ; plesni pedagozi ; narodna umjetnost

nije evidentirano