hrvatski

Javnozdravstveni problemi prehrane školske djece u Hrvatskoj

Rezultati praćenja stanja uhranjenosti školske djece u Hrvatskoj ukazuju da je u prosjeku oko 70% ove populacije pravilno uhranjeno, s tim da su i nadalje prisutne regionalne razlike. Uspoređujući dobivene rezultate s važećim NCHS standardima, može se zaključiti da iako distribucija antropometrijskih indeksa naše školske populacije značajno ne odstupa od distribucije u referalnoj populaciji, distribucija indeksa visine za dob ukazuje da su naši učenici u prosjeku nešto viši pa i zbog toga prema distribuciji indeksa težine za visinu nešto mršaviji u odnosu na referalne vrijednosti. Kliničkim pregledom učenika utvrđeno je da se postotak gušavih u populaciji školske djece u razdoblju od 1993 do 1996. godine kretao od 8% do 25.4% (ovisno o regiji ispitivanja).Prema epidemiološkim kriterijima za ocjenu veličine problema gušavosti (IDD) koji se temelje na ocjeni prevalencije gušavosti u populaciji školske djece , može se zaključiti da Hrvatska spada u zemlje s blagim do umjerenim javnozdravstvenim problemom gušavosti.Pored rješavanja problema gušavosti, provodi se i program prevencije sideropenične anemije u vulnerabilnih skupina, pa tako i u populaciji školske djece. Naime, istraživanjem je utvrđena prisutnost sideropenične anemije u 4.4% školske djece, dok 18% školske djece ima granične vrijednosti hemoglobina.

gušavost; anemije; prehrana; školska djeca

nije evidentirano