Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 932904

Osnove infrastrukture prostornih podataka


Ključanin, Slobodanka; Poslončec-Petrić, Vesna; Bačić, Željko
Osnove infrastrukture prostornih podataka, Sarajevo: Dobra knjiga, 2018 (monografija)


Naslov
Osnove infrastrukture prostornih podataka
(Fundaments of the spatial data infrastucture)

Autori
Ključanin, Slobodanka ; Poslončec-Petrić, Vesna ; Bačić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Dobra knjiga

Grad
Sarajevo

Godina
2018

Stranica
166

ISBN
978 9958 27 414 5

Ključne riječi
Infrastuktura prostornih podataka
(Spatial Data Infrastructure)

Sažetak
UVOD Spoznaja o prostoru i pojavama u prostoru oduvijek su bili od posebnog značenja za čovjeka, bilo da je riječ o pojedincu, obitelji, plemenu, naciji ili cjelokupnoj ljudskoj zajednici. Način prenošenja stečenih spoznaje između ljudi mijenjao se kroz vrijeme zajedno s razvojem tehnologije. Procvat pojedinih ljudskih zajednica nerijetko je povezan s napretkom koje su one ostvarile u spoznaji o prostoru, sposobnosti njegovog opisivanja i navigacije. Razvoj geografskih karata i navigacijskih uređaja kroz stoljeća očiti su primjer povezanosti spoznaje o prostoru s gospodarskim napretkom neke zajednice. Gospodarski i tehnološki razvoj poticali su širenje prostora razmjene ljudi i dobara, što je rezultiralo potrebom za spoznajom o sve većem prostoru, do današnjih dana kada je cijela Zemlja postala jedinstven, globalni gospodarski i civilizacijski prostor. Kompleksnost modernog društva, sveopća globalizacija, tehnološki razvoj i posljedice ljudskog razvoja na okoliš i klimu, nametnuli su potrebu za prikupljanjem sve raznovrsnijih, detaljnijih, obuhvatnijih i vremenski ažurnih podataka o prostoru. Kako bi se ta potreba zadovoljila u drugoj polovini prošlog stoljeća razvijene su brojne tehnologije i tehnike prikupljanja podataka o prostoru koje pružaju više podataka i informacija no što su ih institucije i tvrtke koje se bave interpretacijom podataka i izradom prostornih prikaza bile u stanju obraditi. Nastalo stanje pogotovo je potencirala činjenica da su u pravilu institucije organizirale izradu prostornih podloga, prikaza ili sada baza podataka samo za svoje potrebe, rezultat čega je bilo neracionalno trošenje resursa i ograničena iskoristivosti stvorenih podataka odnosno proizvoda. Prepoznajući da se nastala kompleksna situacija može riješiti samo cjelovitim pristupom koji će objediniti tehnološke, organizacijske i financijske kapacitete te postaviti prikupljanje, obradu i dijeljenje prostornih podataka na nove osnove osmišljen je koncept Infrastrukture prostornih podataka (IPP). Izraz infrastruktura prostornih podataka (Spatial Data Infrastructure) osmišljen je od strane Nacionalnog savjeta za istraživanja SAD-a (U. S. National Research Council) 1993. godine kako bi se naglasio okvir tehnoloških, političkih i institucionalnih sporazuma koji zajedno omogućuju kreiranje, razmjenu i korištenje geo-prostornih podataka i pripadajućih informacijskih resursa unutar zajednice koja dijeli informacije. IPP je moguće primijeniti ograničeno, kako bi se omogućila razmjena geo-prostornih informacija unutar jedne organizacije ili šire za primjenu na nacionalnoj, regionalnoj ili globalnoj razini. U svim slučajevima, infrastruktura prostornih podataka omogućuje proizvođačima i korisnicima informacija institucionalno uređen i automatizirani način za otkrivanje, evaluaciju i razmjenu geo-prostornih informacija. Konačni cilj IPP-a je uspostaviti efikasan i racionalan sustav koji će omogućiti da se, pojedini podaci prikupljaju i obrađuju samo jednom, a koriste višekratno, osiguravajući pri tome da su podaci koje koriste različiti korisnici standardizirani po sadržaju i značenju. IPP je početno zamišljen i razvijen za službene prostorne podloge i baze podatake, odnosno javne korisnike – subjekte IPP-a, no s njegovom uspostavom IPP ili slični modeli se sve više primjenjuju i u komercijalnom segmentu prikupljanja, izrade i korištenja prostornih podataka. Uspostava IPP-a je u usporedbi s drugim modernim konceptima koji se oslanjaju na prostorne podatke specifična, jer IPP predstavlja temeljnu podlogu za sve druge koncepte, koja je korisniku podrazumijevajuća ali nevidljiva. Zato je spoznaja o IPP-u među korisnicima, ali i subjektima IPP-a nedostatna što u velikoj mjeri usporava uspostavu i razvoj infrastukture, odnosno umanjuje korist za zajednicu od njene izgradnje. Stoga se nedvojbeno može ustvrditi da je spoznaja o IPP-u i načinu kako ona funkcionira direktno uzročno-posljedično povezana s troškovima i koristi od korištenja prostornih podataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Geodetski fakultet, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Ključanin, Slobodanka; Poslončec-Petrić, Vesna; Bačić, Željko
Osnove infrastrukture prostornih podataka, Sarajevo: Dobra knjiga, 2018 (monografija)
Ključanin, S., Poslončec-Petrić, V. & Bačić, Ž. (2018) Osnove infrastrukture prostornih podataka. Sarajevo, Dobra knjiga.
@book{book, year = {2018}, pages = {166}, keywords = {Spatial Data Infrastructure}, isbn = {978 9958 27 414 5}, title = {Fundaments of the spatial data infrastucture}, keyword = {Spatial Data Infrastructure}, publisher = {Dobra knjiga}, publisherplace = {Sarajevo} }