Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 932901

Pametni gradovi


Bačić, Željko
Pametni gradovi // Zbornik sažetaka Dana strukovnih nastavnika / Anđelić, Vesna ; Jurčević, Ružica ; Zeko, Dubravka (ur.).
Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2018. str. 70-73 (pozvano predavanje, nije recenziran, kratko priopćenje, znanstveni)


CROSBI ID: 932901 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Pametni gradovi
(Smart Cities)

Autori
Bačić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka Dana strukovnih nastavnika / Anđelić, Vesna ; Jurčević, Ružica ; Zeko, Dubravka - Zagreb : Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2018, 70-73

ISBN
978-953-8065-10-1

Skup
Dani strukovnih nastavnika 2018.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 26-28.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Pametni gradovi, internet stvari, geo-osposobljenost
(Smart Cities, Internet of Things, geo-enablement)

Sažetak
1. Uvod Odgovor ubrzanoj urbanizaciji kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina razvijen je u konceptu pametnih gradova (Smart cities). Kako bi se potaknuo razvoj ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihova strukturirana interakcija u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života, pametni gradovi koriste skup multidisciplinarnih mjera ideja i politika kako bi to ostvarili. Iako u srži sadrži implementacije tehnoloških rješenja, ovaj koncept obuhvaća i razne sociološke koncepte. Stvaranjem Interneta stvari (Internet of things - IOT) pojavila se mogućnost umrežavanja više od samih senzora/uređaja, pojavila se mogućnost umrežavanja cijelog grada na jednu mrežu. Pri tome, veliku ulogu u stvaranju pametnih gradova ima i geoprostorna komponenta. Prostorne informacije trebaju biti dostupne vlasti i građanima kao sredstvo organiziranja njihovih aktivnosti. Ugrađivanjem raznih senzora u svaki kutak grada, on nam pruža nebrojene informacije i mogućnosti poput trenutnih vremenskih uvjeta, stanja u prometu, tehnološka rješenja u prirodi (parkovima), smanjenje potrošnje vode i energije, besplatan internetski pristup i dr.. 2. Pametni gradovi Koncept pametnih gradova (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalnog društvenog uključivanja i transparentnih sustava odlučivanja. Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja. Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora utoliko je globalni imperativ.[1] Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja. Ipak, usprkos rastu, razvoju i promjeni osnovne funkcije gradova, vrlo malo se promijenilo u osnovnim načelima urbanizma. Temeljem tih postulata, čiji korijeni sežu još u rano 19. stoljeće, gradovi su ustrojeni kao kompleksni centralizirani sustavi prometne, energetske, sanitarne i vodovodne infrastrukture. Ipak, takva paradigma sve češće pokazuje se kao anakrona, a gradovi zasnovani na njoj naprosto sve manje sposobni zadovoljiti osnovne životne potrebe ljudi koji u njima žive. Do 2025. godine na svjetskoj razini razvit će se 26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova, a oko 50 posto od njih nalazit će se u Sjevernoj Americi i Europi, nalazi su to globalne studije koju je provela konzultantska kuća Fost & Sullivan. Prema procjenama iz studije tržište pametnih gradova vrijedit će do 2020. godine oko 1, 5 bilijuna dolara od čega će 24, 6 posto biti projekti vezani uz pametno upravljanje (e-upravu) i obrazovni segment. Najbrže će rasti segment energije u pametnim gradovima koji bi za četiri godine trebao ostvariti rast od 25, 2 posto i vrijediti 248 milijardi dolara. Studija također pokazuje kako će više od 60 posto građana u gradovima u narednih 10-ak godina koristiti e-usluge. Inače, ne postoji jedinstveno stajalište povezano s definicijom pametnih gradova. Jedan pristup odnosi se na integrirane (cjelovite) gradove u kojima se naglasak stavlja na međusobnu povezanost i pametan razvoj sljedećih šest elemenata: gospodarstvo, ljudi, upravljanje, pokretljivost (mobilnost), okoliš i življenje.[2] Razvoj „pametnih gradova“ sa svim tehnološkim unapređenjima, posebno kroz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije, mora u znatno većoj mjeri biti otvoren prema društvenoj, emocionalnoj i duhovnoj strani čovjekova života. Više od polovine stanovništva na Zemlji živi u gradovima koji iskorištavaju preko 80% raspoloživih resursa. Suvremeni gradovi predstavljaju ogledalo razvoja naše civilizacije koji poput snažnih magneta privlače najkvalitetnije ljudske, tehnološke, organizacijske i prirodne resurse. Pametni gradovi trebaju se razvijati prema integriranim odnosno cjelovitim gradovima, u kojima će se svijest o povezanosti i međusobnoj uvjetovanosti primijeniti u svim područjima čovjekova života i njegova odnosa s prirodom koja ga okružuje. Normizacija i interoperabilnost su temeljni uvjeti za kvalitetno funkcioniranje svakoga pojedinog sustava „pametnog grada“. Na globalnoj i europskoj razini, provodi se dinamična normizacijska aktivnost, posebno kroz primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). 3. Internet stvari IOT označava povezivanje uređaja putem interneta. Spajanje uređaja može biti bežično i otvara nove mogućnosti za međusobnu interakciju ne samo između različitih sustava i donosi nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga. Internet stvari postaje veliki posao budućnosti. Prema Gartnerovoj analizi iz 2016. godine 29 posto kompanija već koristi IOT u svom poslovanju, najčešće logistici. Taj postotak brzo će rasti u sljedećim godinama.[3] Internet stvari počiva na konvergenciji bežičnih, mrežnih i internetskih tehnologija (prvenstveno tehnologija u oblaku), elektromehaničkih sustava, i njihovoj koheziji k jedinstvenom, samo-upravljajućem, pametnom sustavu. Jednostavnije rečeno, Internet stvari je koncept ljudskog okruženja u kojem senzorima opremljene stvari, strojevi, vozila, pa čak i živa bića izmjenjuju podatke i ostvaruju interakciju. Mogu biti tri vrste komunikacije: • komunikacija stvari s ljudima • komunikacija između stvari • komunikacije između uređaja (engl. machine to machine, ili M2M) Problem Interneta stvari je adresiranje velikog broja naprava. Drugi problem Interneta stvari je i skladištenje velikih količina podataka koje pametne naprave proizvode. Zato Internet stvari ovisi i o servisima u oblaku za pohranjivanje i analizu velikih količina podataka. Rješavanje sigurnosti Interneta stvari predstavlja veliki izazov, jer stvarima može pristupati bilo tko, i bilo tko može prisluškivati komunikaciju između naprava. 4. Prostorno osposobljen pametan grad GIS-znanost (znanost o geoinformacijama) je znanstveni kontekst obrade i upravljanja prostornim podacima, uključujući pridruženu tehnologiju te komercijalne i društvene implikacije i primjene u očuvanju okoliša. Obrada i upravljanje informacijama uključuje analizu i transformacije podataka, upravljanje podacima i vizualizaciju informacija. [4] Pametan grad je onaj koji je u mogućnosti učinkovito mobilizirati tehnološke inovacije kako bi djelovale i služile mnogim akterima širokih raspona profila. Kako bi se to omogućilo, on djeluje u četiri temeljne dimenzije: inteligentan grad (njegova socijalna infrastruktura), digitalni grad (informacijska infrastruktura), otvoren grad (otvoreno upravljanje) i „živi grad“ (kontinuirana prilagodba urbanog života). Današnji gradski akteri su povezani i mobilni. Nisu više samo puki konzumenti urbaniteta, već su pravi proizvođači tih gradova. Građani mobiliziraju čitav niz vještina, među kojima su prostorne od glavnog značaja, koje su neophodne za učinkovito funkcioniranje navedenih dimenzija pametnih gradova. Pametan grad treba biti prostorno osposobljen – „geo-osposobljen“ što znači da su prostorne informacije dostupne vlasti i građanima kao sredstvo organiziranja njihovih aktivnosti. Da bi se to ostvarilo, postoje tri uvjeta: građani trebaju biti „prostorno pismeni“, treba biti uspostavljena pogodna okolina za dijeljenje prostornih podataka i primijenjeni globalno jedinstveni geoprostorni standardi. Istraživanja na velikim podacima (big data), digitalnim urbanim modelima, otvorenim podacima, GIS te geodizajn (planiranje zasnovano na znanju o tome kako svijet funkcionira izraženo u simulacijama zasnovanim na GIS-u) nude široki spektar metoda pružanja podrške za razvoj i implementaciju pametnih gradova [5]. Na taj način GIS-znanost izravno doprinosi povećanju inteligencije gradova. 5. Zaključak Realizacija „pametnih gradova“ predstavlja značajnu fazu na putu izgradnje budućih integriranih i cjelovitih gradova, koji će omogućiti usklađeno funkcioniranje složenih sustava iz različitih područja (energetike, transporta, zaštite okoliša, upravljanja, zdravstva, kulture i obrazovanja, ...). Cilj je ujediniti pamet i duh grada i učiniti ga mjestom života zadovoljnih i sretnih građana. Literatura [1] URL: Hrvatska komora arhitekata, Konferencija: Pametni gradovi – gradovi budućnosti, 11.11.2015., Zagreb, http://www.arhitekti-hka.hr/hr/novosti/dogadanja/konferencija-pametni-gradovi---gradovi-buducnosti, 2935.html, 05.03.2018. [2] URL: Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Konferencija: Pametni gradovi 2016., 11.10.2016., Zagreb, http://www.gbccroatia.org/dogadanja/pametni-gradovi-2016-konferencija/183.html, 05.03.2018. [3] URL: Gartner, https://www.gartner.com/newsroom/id/3236718, 05.03.2018. [4] Lapaine M., Lapaine V., Neki pojmovi i defincije, Prijevod 6. poglavlja iz Strateškog plana ICA-e za razdoblje 2003-2011, Kartografija i geoinformacije, 3, 3, 2004. [5] Rocke, S., Why does a smart city need to be spatially enabled?, Progress in Human Geography, 38 (2014.), 5, 703-711

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne tehničke znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Geodetski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Željko Bačić (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Bačić, Željko
Pametni gradovi // Zbornik sažetaka Dana strukovnih nastavnika / Anđelić, Vesna ; Jurčević, Ružica ; Zeko, Dubravka (ur.).
Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2018. str. 70-73 (pozvano predavanje, nije recenziran, kratko priopćenje, znanstveni)
Bačić, Ž. (2018) Pametni gradovi. U: Anđelić, V., Jurčević, R. & Zeko, D. (ur.)Zbornik sažetaka Dana strukovnih nastavnika.
@article{article, author = {Ba\v{c}i\'{c}, \v{Z}.}, year = {2018}, pages = {70-73}, keywords = {Pametni gradovi, internet stvari, geo-osposobljenost}, isbn = {978-953-8065-10-1}, title = {Pametni gradovi}, keyword = {Pametni gradovi, internet stvari, geo-osposobljenost}, publisher = {Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih}, publisherplace = {Opatija, Hrvatska} }
@article{article, author = {Ba\v{c}i\'{c}, \v{Z}.}, year = {2018}, pages = {70-73}, keywords = {Smart Cities, Internet of Things, geo-enablement}, isbn = {978-953-8065-10-1}, title = {Smart Cities}, keyword = {Smart Cities, Internet of Things, geo-enablement}, publisher = {Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih}, publisherplace = {Opatija, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font