hrvatski

Suvremena demografska obilježja Grada Vukovara - između rata, okupacije i poslijeratne obnove/povratka

Dostupna popisna i vitalna statistika, kao i statistika migracija u Republici Hrvatskoj, neovisno o metodološkim slabostima i problemima oko pouzdanosti i usporedivosti podataka, nedvojbeno pokazuju da je demografska slika Grada Vukovara bremenita brojnim problemima koji su značajnim dijelom posljedica velikih izravnih i migracijskih gubitaka tijekom Hrvatskoga domovinskog rata i razdoblja okupacije (1991. – 1998.), ali i naslijeđenih sve nepovoljnijih demografskih trendova iz prijeratnih godina. Nedovoljno brza, nestrukturirana i oko najvažnijih strateških projekata neusmjerena poslijeratna obnova i povratak u ratu protjeranog stanovništva, nije poticajno djelovala na ublažavanje demografskih ratnih gubitaka kao i na demografsku revitalizaciju koja je ili bi trebala biti ključnim osloncem ekonomskog napretka i izgradnje stabilnog društvenog okvira. Ovako, prema formalnim statističko-demografskim kriterijima Grad Vukovar se od 1991. nalazi u kontinuiranoj ukupnog depopulaciji, a od 1998. u kontinuiranoj prirodnoj depopulaciji, uz dva desetljeća negativne migracijske bilance, što ukazuje da gubi stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem. Ujedno, demografske strukture, prije svega, struktura stanovništva prema spolu i dobi te ekonomskoj aktivnosti, djelatnostima i zanimanju, pokazuje sve nepovoljnija obilježja. Prethodno snažno upozorava na problem demografskog starenja i poremećaja u formiranju radno-sposobnih i radno- aktivnih kontingenata stanovništva, ali i na pad opće stope ekonomske aktivnosti i ekonomske iskorištenosti radne snage, što za posljedicu ima progrediranje neravnoteže između kontingenata ekonomski aktivnog i uzdržavanog stanovništva u širem smislu riječi. U tim uvjetima teško se mogu očekivati značajniji pomaci u ekonomskom i društvenom razvoju koji je ionako još uvijek opterećen ratnim posljedicama (demografski gubitci, materijalna ratna šteta, neuspješna privatizacija, stečajevi i sl.). Zato je potrebno na nacionalnoj, ali i lokalnoj (županijskoj i gradskoj) razini postići suglasje o mjerama poticajne demografske politike u svim njezinim vidovima (pronatalitetnoj, kontroliranoj imigracijskoj i redistributivnoj), koje onda što žurnije treba provesti u djelo, vodeći računa o dva osnovna načela – načelu cjelovitosti i načelu dugoročnosti mjera i politika koje se provode. U radu će se, na temelju rezultata popisa, izračunati i pojasniti najvažniji indikatori demografskog razvoja Grada Vukovara između 1991. i 2011. godine. Usporediva vremenska serija podataka vitalne statistike uspostavit će se i analizirati u vremenskom rasponu od 1990. do 2015., a statistike migracija od 2001. do 2015. godine.

Vukovar, stanovništvo, depopulacija, domovinski rat

nije evidentirano