hrvatski

Evaluacija programa osposobljavanja osoba s mentalnom retardacijom za samozastupanje

Pojavom filizofije inkluzije i socijalnog modela dolazi do značajnih promjena u odnosu društva prema osobama s teškoćama, pa tako i osobama s mentalnom retadacijom. Ovim promjenama značajno je doprinjeo i pokret samozastupanja koji se smatra jednim od najzanimljivijih i najpozitivnijih pokreta današnjice. Organizirajući se u ovaj pokret osobe s mentalnom retardacijom pokazale su da imaju što reći, ako im se pruži prilika. Zaživljavam filozofije inkluzije i u našim uvjetima pokazala se potreba za osposobljavanjem osoba s mentalnom retardacijom za samozastupanje i njihovim uključivanjem u život društvene zajednice. Cilj ovog rada bio je ponjprije utvrditi kod ispitanika razinu samopoštovanja, svijesti o vlastim pravima, te usvojenosti vještina samozastupanja. Nadalje, cilj je bio evaluacijom eksperimentalnog programa osposobljavanja za samozastupanje utvrditi učinkovitost njegove primje u radu s odraslim osobama s mentalnom retardacijom. Posebni ciljevi bili usmjereni na utvrđivanje razlike u razini samopoštovanja, usvojenosti vještina samozastupanja, te svijesti o vlastitm pravima među skupinama ispitanika. Uzorak su činile dvije skupine od 16 ispitanika, od čega je u svakoj skupini bilo 9 muških i 7 ženskih ispitanika. 3 osobe iz svake skupine imale su laku, 11 umjerenu, a 2 težu mentalnu retardaciju. Prva skupina ispitanika veći dio života provela je u instituciji i deninstitucionalizirana je neposredno prije inicijalnog ispitivanja. Druga skupina ispitanika živi u vlastitim obiteljima. Eksperimentalni program osposobljavanja za samozastupanje provodio se 8 mjeseci jedanput tjedno po 60 minuta u okviru skupina za samozastupanje. Deskriptivna analiza inicijalnih rezultata pokazala je relativno nisku razinu samopoštovanja, usvojenosti vještina samozastupanja i svijesti o vlastim pravima kod obje skupine ispitanika. Komponentnim modelom analize promjena na uzorku ispitanika opisanom skupom kvantitativnih varijabli utvrđen je statistički značajan napredak u u postignućima deinstitucionaliziranih ispitanika. Kod ispitanika iz obitelji statistički značajan napredak utvrđen je samo u području samopoštovanja dok se promjene u ostalim područjima nisu pokazale statistički značajnim. Analizom varijance i robusnom diskriminacijskom analizom utvđene su, i u inicijalnom i u finalnom stanju, statistički značajne razlike u svim područjima mjerenja među skupinama ispitanika.

Samozastupanje; mentalna retardacija; program; evaluacija

nije evidentirano