Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 932486

Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja


Štimac, Davor; Lacković, Alojzije; Poropat, Goran
Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja // Medicina fluminensis, 53 (2017), 4; 448-453 doi:10.21860/medflum2017_187364 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja
(Importance of conducting randomised clinical trials)

Autori
Štimac, Davor ; Lacković, Alojzije ; Poropat, Goran

Izvornik
Medicina fluminensis (1847-6864) 53 (2017), 4; 448-453

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Medicina temeljena na dokazima ; randomizacija ; zaslijepljenost
(Evidence based medicine ; randomization ; blinding)

Sažetak
Kliničko ispitivanje (pokus ili studija) smatra se jedinim znanstvenim dokazom djelotvornosti nekog lijeka, terapijskog ili kirurškog zahvata. U posljednjih 50 godina, dominantan oblik istraživanja u medicinskoj znanosti postala su randomizirana klinička istraživanja (eng. Randomised clinical trials ; RCT) te danas predstavljaju kamen temeljac medicine temeljene na dokazima (engl. Evidence based medicine ; EBM) Riječ je o kvantitativno komparativnom obliku istraživanja pomoću kojeg se uspoređuje učinak dvaju ili više postupaka na ispitanike, koji su nasumično podijeljeni u više istraživačkih skupina. Stupanj dokaza, dobivenih pomoću randomiziranih kliničkih istraživanja, predstavlja najviši stupanj dokaza u medicinskoj znanosti, a smjernice koje predstavljaju sistematizirane principe liječenja uglavnom se temelje na najboljim dostupnim podacima iz kliničkih istraživanja. Smjernice omogućuju liječnicima da uz pomoć svog iskustva i znanja, vodeći pritom računa o osobitostima i stavovima bolesnika, najbolje liječe bolesnika. Pouzdanost i kvaliteta rezultata RCT-a, ovise o određenim karakteristikama samog istraživanja poput adekvatno provedenog postupka randomizacije, „zaslijepljenosti“ istraživača i ispitanika, te pravilno oblikovanom protokolu istraživanja. Usprkos velikom broju prednosti, postoje i određene negativne karakteristike randomiziranih kliničkih istraživanja, poput etičkih pitanja opravdanosti istraživanja, cijene, nemogućnoti provedbe samog istraživanja te nedovoljno dobre informiranosti pacijenata o važnosti njihova provođenja, kako za medicinsku znanost tako i za njih same.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka

Citati