hrvatski

Vukovar kao primjer multietničkog i podijeljenoga grada

Vukovar je grad u istočnoj Hrvatskoj smješten na desnoj obali Dunava uz granicu s Republikom Srbijom. On je kroz svoju povijest bio i ostao grad s većinskim hrvatskim stanovništvom. U povijesti je, kao i danas, ali u manjem obimu, bio multikulturalan, multietničan i multikonfesionalan grad. U ovome radu nastojat će se prikazati razvoj grada i sastav stanovništva, te odnosi među stanovništvom od prvih podataka o stanovništvu u Vukovaru do 1991. godine. U radu će se obraditi većinski hrvatski narod, te povijesne manjine koje su u njemu živjele, a koje i danas žive u gradu Vukovaru. One su redom: Nijemci, Mađari, Srbi, Rusini i Ukrajinci, Židovi, Slovaci, te ostali. Tijekom XVIII. stoljeća Nijemci i Mađari imali su određene povlastice u gradu, jer je to bilo razdoblje Habsburške Monarhije, a kasnije Austro-Ugarske. Od 1918. godine srbijanska politika povećava broj Srba, samim time i njihovu važnost za grad i okolicu. Oni dobivaju funkcije koje su dotad imali Nijemci i Mađari. U 1939. godini smanjuje se srpska dominacija u političkom pogledu, a od 1941. godine Hrvati zauzimaju sve vodeće funkcije. Hrvatska prevlast traje do jeseni 1944. godine te početka 1945. godine kada u grad dolaze partizani koji preuzimaju vlast od Hrvata. Od 1948. do 1991. godine nema napetosti koje bi dovele do smjene u političkom smislu, ali se onda pod utjecajem srpskog nacionalizma, sve mijenja. Godine 1991. Vukovar je opkoljen te uništen od strane JNA i paravojnih srpskih jedinica. Razlog napada i okupacije Vukovara bila je velikosrpska politika koja je htjela okupirati područje Republike Hrvatske, zamišljene od strane Ilije Garašanina u XIX. stoljeću, te proširiti Srbiju na Bosnu i Hercegovinu i veliki dio Hrvatske. Težilo se okupirati dijelove hrvatskog teritorija. Veliki dio grada je u granatiranju porušen (civilni objekti nisu bili pošteđeni), a ni do danas nije sve obnovljeno.

migracije, XVIII.-XX. stoljeće, etničke grupe, Hrvatska, Vukovar

nije evidentirano