hrvatski

Slobodno vrijeme

U ispitivanju slobodnoga vremena djece obuhvaćeno je samo nekoliko dimenzija, nužnih za stjecanje boljeg uvida u njihovu svakodnevnicu. Posebna pozornost posvećena je aktivnostima u dokolici djece, a naglasak je stavljen na one koje govore o preferencijama raznih medija. Dobiveni rezultati, gledajući u cjelini, pokazuju da se slobodno vrijeme starije djece i tinejdžera strukturira u pravcu obrazaca karakterističnih za mladež, no da još opstoje elementi koji govore da ih se može tretirati kao djecu. Posebice je vidljiva njihova težnja da u provođenju slobodnoga vremena budu što više autonomni, bar kada je riječ o socijalnoj kontroli starijih. To je potpuno razumljiva težnja koja se uklapa u dosadašnja istraživanja mladih, a koja pokazuju da je slobodno vrijeme ono područje svakodnevnoga života u kojem se mladi najranije osamostaljuju i u kojoj je njihova autonomija najveća. Ustanovljeno je da je najčešća izvanškolska aktivnost bavljenje nekim sportom, dok se četvrtina djece ne bavi nijednom dodatnom aktivnošću; mali broj djece ljetne školske praznike provodi isključivo kod kuće, a najčešće odredište je more; više od polovine djece uglavnom ne ostaje sama kod kuće, a više od četiri petine ih preferira druženje s prijateljima (većinom izvan kuće); oko polovine ih je probalo pušiti cigarete i piti alkohol; u dokolici se najčešće druže s prijateljima, gledaju televiziju, slušaju glazbu i idu u crkvu, dok vrlo rijetko idu u kino i disco klubove. U dokolici dominiraju sadržaji masovne kulture. Tako su najfrekventnije one aktivnosti čija je primarna funkcija zabava i razonoda, no prisutne su i dimenzije koje potencijalno doprinose razvoju ličnosti. Dapače, kada se slobodno vrijeme starije djece usporedi sa slobodnim vremenom mladeži i starijih, uočljiva je veća prisutnost raznih tipova edukativnih sadržaja. Moglo bi se spekulirati da se, kako djeca rastu, slobodno vrijeme sve više reducira na zabavu, razonodu i odmor, nauštrb potencijalno kultivirajućih sadržaja. Anketirana djeca nisu potpuno homogena u naznačenim preferencijama. Međusobne diferencijacije naročito su prisutne u onim segmentima za koje su presudni socijalizacijski uvjeti.

nije evidentirano

nije evidentirano