hrvatski

Geneza Marxova ateizma - pogled iz kuta Tome Vereša

Autor tematizira u oslanjanju na Tomu Vereša problem Marxova pristupa religiji te vezano uz to njegov ateizam. To čini, uz uvod i zaključne analize u okviru tri temeljna naslova. U prvom se dotiče tzv. Marxova ranog ateizma kojeg karakterizira mladenačko sanjarenje i svojevrsni prometejski bunt prema svim oblicima transcendencije. Ovaj prometejski vid ateizma bit će konstanta tijekom čitava Marxova stvaralaštva. Drugo razdoblje njegova ateizma odlikuje prijelaz s pjesništva i poezije na spekulativno-racionalističku kritiku religije. Problem koji se ovdje nameće jest Marxovo prvotno oslanjanje ali kasnije odustajanje od prosvjetiteljskog pristupa religiji. Autor uočava taj problem posebno u trećoj fazi Marxova ateizma prilikom čega se događa zadnji veliki obrat koji Vereš označava originalnim izričajem 'prijelaz s kritike bogova na nebu ka kritici bogova na zemlji'. Religija kao otuđujuća danost očituje se kroz ekonomske i političke odnose. U tom smislu Marxov se konačni obračun s religijom događa kroz kritiku društveno-ekonomskih procesa odn. otuđenja koja po njemu imaju bitno religijsku pozadinu. Autor konstatira u zaključnim analizama da je Verešov pristup Marxu u mnogočemu originalan: ponajprije u njegovu trijeznom i objektivnom pristupu marxističkom ideologu – u ovom slučaju Marxovu viđenju religije, te posljedično tomu po zaključcima koje na temelju svojeg pristupa odn. istraživanja izvodi.

Marx, Vereš, religija, ateizam, Bog, Prometej, prosvjetiteljstvo, otuđenje, ekonomija, politika, opijum

nije evidentirano