hrvatski

Profesionalna socijalizacija mladih znanstvenika u nastavnu djelatnost

Proces profesionalne socijalizacije omogućuje mladim znanstvenicima da usvoje norme i standarde, vrijednosti i stavove, kao i znanja, vještine i ponašanja povezana s njihovim statusom u akademskoj zajednici (Hakala, 2009). Profesionalna socijalizacija mladih znanstvenika u Hrvatskoj tema je projekta Hrvatske zaklade za znanost „Kompetencijski profil akademske profesije: između novih zahtjeva i mogućnosti“ (APROFRAME) u okviru kojega se želi istražiti na koji se način kroz profesionalnu socijalizaciju usvajaju važni implicitni i eksplicitni elementi akademske profesije. Cilj ovog istraživanja, provedenog u okviru spomenutog projekta, jest prikazati iskustva profesionalne socijalizacije mladih znanstvenika u nastavnu djelatnost sagledavajući tri razine toga iskustva - razinu disciplinarne kulture kojoj mladi znanstvenici pripadaju (makrorazina), razinu organizacijske kulture odnosno pripadnosti instituciji (mezorazina) te razinu iskustava povezanih s osobnim karakteristikama mladih znanstvenika te njihovim stavovima o nastavi (mikrorazina). Za potrebe ovog istraživanja korištena je metoda dubinskog fenomenološkog intervjuiranja, a proces uzorkovanja proveden je tehnikom maksimalne varijacije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 21 mladih znanstvenika i znanstvenica, a sudionici dolaze iz svih područja znanosti te su u sustavu visokog obrazovanja zaposleni najmanje 5 godine. Rezultati istraživanja upućuju da disciplinarna kultura tzv. tvrdih znanosti (u ovom slučaju prirodnih i tehničkih) ima utjecaj u formiranju stavova o manjoj vrijednosti nastavničkog rada u odnosu na istraživački. Sukladno tome, sudionici istraživanja koji dolaze iz područja prirodnih i tehničkih znanosti skloniji su poistovjetiti se s ulogom istraživača, a ne nastavnika. Dobiveni rezultati potkrjepljuju istraživanja koja opisuju habitus ‘prirodnjaka’ kroz snažniju orijentaciju na istraživačku djelatnost u odnosu na habitus ‘društvenjaka’, koji je više usmjeren na nastavnu djelatnost (Polio, 1996 ; Golub, 2008 ; Teichler, Arimoto i Cummings, 2013). Na razini institucionalne kulture, sudionici istraživanja upućuju na brojne izazove koji obilježavaju proces profesionalne socijalizacije u nastavnu djelatnost. To se prije svega odnosi na nedostatak sustavne podrške i edukacije potrebne za razvoj nastavničkih kompetencija, nedostatke u organizaciji i vrednovanju nastave, preopterećenost nastavnim obvezama te percepciju nastave kao djelatnosti kojom se na instituciji ne može steći ugled. Unatoč izazovima, mladi znanstvenici - sudionici istraživanja, ipak upućuju na osobno zadovoljstvo koje se stječe radom u nastavi. Iskustvo rada u nastavi utječe na smanjenje početničke nesigurnosti i strahova povezanih s radom u nastavi, a intrinzična motivacija za rad u nastavi prepoznala se kao važan preduvjet u primarnom poistovjećivanju s nastavničkom, a ne ulogom istraživača. Rezultati upućuju na potrebu uvođenja sustavne podrške u procesu uvođenja mladih znanstvenika u nastavni rad te osnaživanja vrijednosti rada u nastavi kao jedne od temeljnih akademskih djelatnosti.

akademska profesija ; mladi znanstvenici ; nastava ; profesionalna socijalizacija

nije evidentirano