hrvatski

Motiv Krunidbe Bogorodice u istarskom srednjojvkeovnom zidnom slikarstvu

Ikonografska tema Krunidbe Bogorodice česta je u venecijanskom slikarstvu 14. stoljeća. U istarskom zidnom slikarstvu krajem 14. i početkom 15. st. motiv Krunidbe ostvaren je u crkvama sv. Antuna u Žminju, sv. Jurja u Radovanima i sv. Barnabe u Vižinadi. Na prizoru Krunidbe Bogorodice u crkvi sv. Antuna u Žminju ishodište u venecijanskom slikarstvu kasnog trečenta prepoznaje se u frontalnim likovima svetaca u donjem pojasu oltarnog zida, a složena arhitektura prijestolja na kojem se odvija Krunidba na tragu je utjecajnog rješenja Guarienta d’Arpa u Duždevoj palači. Na prizoru Krunidbe u Sv. Barnabi u Vižinadi izostalo je prikazivanje složenog arhitektonske strukture prijestolja, ali odjeke Guarientovog utjecaja nalazimo u smještanju prizora Krunidbe na izlazni zid, gdje u kombinaciji sa prizorom Pakla predstavlja simbolični prikaz Raja, što je bilo značenje i Guarientove venecijanske freske. Prizor Krunidbe u crkvi sv. Jurja u Radovanima, ostvaren jednostavnim likovnim sredstvima, upućuje na prihvaćanje i lokalnu preradbu utjecajnih stranih uzora.

Krunidba Bogorodice, istarsko srednjovjekovno zidno slikarstvo, trečento

nije evidentirano