hrvatski

Mapiranje potreba za grijanjem i analiza utjecaja energetske obnove na potencijal širenja centraliziranih toplinskih sustava

Postizanje sigurne i učinkovite opskrbe energijom temelj je kreiranja globalnih i nacionalnih energetskih politika. Visoka potrošnja finalne energije identificira sektor zgradarstva kao kandidata za implementaciju mjera energetske učinkovitosti. Primjena centraliziranih toplinskih sustava i visokoučinkovite kogeneracije značajno može pridonijeti povećanju energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe energije. Njihovoj obnovi i širenju prethode visoki kapitalni troškovi, stoga je nužno provesti određene predradnje, koje su predmet ovog rada, kako bi se procijenila ekonomski isplativa područja širenja. U okviru ovoga rada izvršeno je mapiranje potreba za grijanjem i analiza isplativosti širenja centraliziranih toplinskih sustava na primjeru naselja Velika Gorica primjenom javno dostupnog alata QGIS koji korisnicima omogućuje obradu i vizualizaciju georeferenciranih podataka. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o lokaciji, obrisima, namjeni, neto površini i godišnjoj potražnji toplinske energije predmetnih građevina generirana je karta koja prikazuje potražnju za toplinskom energijom. Kako bi se analiza implementirala kreirana su 4 scenarija: kotao na biomasu, kotlovi na prirodni plin s novom i starom cijenom plina te spajanje mreže centraliziranog toplinskog sustava Velike Gorice i Grada Zagreba spojnom vezom. Također, analiziran je utjecaj energetske obnove građevina na potencijal širenja centraliziranog toplinskog sustava kroz tri odabrana pod- scenarija: obnova javnih građevina neto površine veće od 300 m2, obnova svih građevina većih od 300 m2 i obnova svih građevina. Dobiveni rezultati pokazali su da je najveća isplativost širenja centraliziranih toplinskih sustava za scenarij bez energetske obnove postignuta implementacijom kotla na biomasu. Ovim rješenjem ostvaruje se povećanje spojene grijane površine od 162%, potencijala za opskrbu toplinskom energijom od 160% i područja pokrivenosti vrelovodom od 155% u odnosu na trenutačnu pokrivenost vrelovodom. Slijede ga kotlovi na prirodni plin s novom, zatim sa starom cijenom prirodnog plina te izgradnja spojne veze, tj. spajanje mreže centraliziranog toplinskog sustava Velike Gorice na TE-TO Zagreb. Jednaki trend isplativosti dobiven je i u slučaju implementacije scenarija energetske obnove. Kotao na biomasu pokazao je povećanje pokrivenosti grijane površine od 168% i područja pokrivenosti vrelovodom od 158% u prvom pod- scenariju, a potražnje za toplinskom energijom u drugom pod-scenariju od 242%.

centralizirani toplinski sustav ; geografski informacijski sustav ; Velika Gorica ; mapiranje ; energetska obnova

nije evidentirano