hrvatski

Logopedska intervencija za gluho dijete s kohlearnim implantatom bimodalnim pristupom

Budući da se govorni jezik usvaja slušanjem govora, glavna posljedica prirođenog ili rano stečenog oštećenja sluha je relativno niska razina jezične kompetencije. Stoga je za djecu s prirođenim ili rano stečenim oštećenjem sluha habilitacija komunikacije uvijek indicirana. Posljednjih je desetljeća u stručnoj javnosti prihvaćeno stajalište da se najbolji ishodi u smislu komunikacijske kompetencije i dostizanja komunikacijskih vještina vršnjaka postižu ulaganjem stručnih napora u rano otkrivanje oštećenja sluha, što je ranije moguću dodjelu slušnog pomagala ili kohlearnu implantaciju, intenzivno poticanje slušanja i time razvoja govora te paralelno učenje znakovnog jezika. Za to je potrebno organizirati posebno poticajnu okolinu, što uključuje multidisciplinaran tim stručnjaka koji za poticanje razvoja komunikacijskih, slušnih, govornih i jezičnih vještina intenzivno priprema obitelj djeteta s oštećenjem sluha. Cilj ovog rada je pratiti učinak bimodalne habilitacije na povećanje rječnika kod dječaka s prirođenom gluhoćom, korisnika kohlearnog implantata (KI), a svrha njegove realizacije je uvid u potencijal bimodalnog pristupa da kompenzira ograničenja u slušnom inputu i slučajnom učenju koja interferiraju s povećanjem rječnika. Dječak nije prošao probir, a u dobi od 2 godine ugrađen mu je kohlearni implantat. Rad s dječakom, koji je u trenutku početka provedbe istraživanja kronološke dobi od 4 godine i 8 mjeseci, odvijao se individualno dva puta tjedno u Centru za rehabilitaciju Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta, u razdoblju od veljače do lipnja tekuće godine. Tijekom navedenog razdoblja radilo se na poboljšanju socijalne komunikacije, slušnih, jezičnih i govornih vještina te razvijanju vještina rane pismenosti i fine motorike. Dječak je potican preko dva modaliteta (govorom i manualnim znakovima), a u navedenom razdoblju ostvarena je suradnja s roditeljima u vidu primjene naučenih komunikacijskih strategija s dječakom kod kuće. Napredak u ekspresivnom i receptivnom rječniku dječaka pratio se u više ekvidistantnih vremenskih točaka putem Komunikacijske razvojne ljestvice II (Koralje). Rezultati ovog istraživanja u skladu su s ranijim izvještajima u kojima je do povećanja receptivnog i ekspresivnog rječnika kod djece s oštećenjem sluha, korisnicima KI, došlo logopedskom intervencijom bimodalnim pristupom. Prema tome, dopuna jezičnog inputa drugim modalitetom čini se dobrim izborom za pedijatrijske korisnike KI čiji razvoj rječnika ne napreduje željenom brzinom.

prirođeno oštećenje sluha ; bimodalni pristup ; povećanje rječnika

nije evidentirano