Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj (CROSBI ID 659710)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Strikić, Frane ; Gugić, Josip ; Čagalj, Marin ; Bjeliš, Mario
hrvatski
Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj
Pored masline i vinove loze bajam je jedna od glavnih voćnih kultura u uzgoju u obalnom i otočnom prostoru Hrvatske. Uzgoj bajama ima dugu tradiciju, a glavni centri uzgoja su područje Ravnih Kotara, okolica Marine, otok Brač, poluotok Pelješac i otok Korčula. Bajam se uglavnom uzgaja u konsocijaciji sa drugim poljoprivrednim kulturama kao što su vinova loza, maslina, smokva pa čak i žitarice kao što su ječam i pšenica u području Marinskog zaleđa. Kroz povijest uzgoj bajama je imao svoje uspone i padove. Do 2013. godine uzgoj bajama je bio u stalnoj stagnaciji. Razlozi ove pojave su mnogobrojni, a između ostalih potrebno je spomenuti promjene strukture poljoprivredne proizvodnje, nepovoljne sociodemografske procese u ruralnom području, rastući turizam, zastarjeli sortiment i pomanjkanje suvremenih tehnoloških rješenja u proizvodnji. U postojećim nasadima bajama praktički se nisu provodile nikakve agrotehničke ni pomotehničke mjere uzgoja, a posebno je izostajala odgovarajuća zaštita bajama od štetočinja što je uzrokovalo gubitke u prinosu pa čak i propadanje nasada. Jedan od najznačajnijih razloga sušenja mladih stabala bajama u novopodignutim nasadima je neadekvatna priprema i čišćenje terena od biljnih ostataka. Posljedično navedenom dolazi do pojave truleži korijena koju uzrokuje parazitska gljiva Armillaria mellea Vahl. i sušenja mladih stabala. Od 2013. do danas površine pod bajamom u Republici Hrvatskoj su se udvostručile. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se bajam uzgaja na površini od oko 430 ha s ukupno oko 150.000 stabala i godišnjom proizvodnjom od oko 100 t jezgre. Proizvodnja varira iz godine u godinu, a što upućuje na ekstenzivan uzgoj bajama. U uzgoju su zastupljene autohtone sorte Čarski kasni, Knez Črnomir, Princeza Korčulanska te uvezene sorte Ferragnes, Ferraduel, Tuono, Troito i Texas i druge manje zastupljene. Zahvaljujući aktualnim trendovima u proizvodnji bajama u svijetu u posljednjih nekoliko godina raste interes za sadnjom bajama u našem području. Kako bi pomogli razvoju i unaprjeđenju uzgoja ove voćne vrste potrebno je intenzivirati rad na uvođenju novih tehnoloških rješenja, uvoditi novi sortiment u proizvodnju, intenzivirati rad na oplemenjivanju domaćih sorta i genotipova bajama, uvođenju novih perspektivnih podloga za bajam ta omogućiti potencijalnim proizvođačima lakše dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta za podizanje nasada bajama.
bajam, uzgoj, Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Almond production (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) in Croatia
nije evidentirano
almond, growung, Croatia
nije evidentirano
Podaci o prilogu
32-32.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem"
Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević
Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica
1849-966X
Podaci o skupu
13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće
predavanje
01.03.2018-03.03.2018
Daruvar, Hrvatska