hrvatski

Struktura progresivističke pedagogije učitelja osnovne škole

1. U ovom istraživanju ispitali smo strukturu implicitne progresivističke pedagogije učitelja osnovne škole u RH. Empirijsko istraživanje provedeno je na uzorku od 819 ispitanika na području RH. Uzorkom su obuhvaćeni učitelji osnovne škole. 2. Ispitali smo kakva je zastupljenost implicitne progresivističke pedagogije u populaciji učitelja osnovne škole u RH ? Učitelji osnovne škole imaju pozitivan stav o implicitnoj progresivističkoj pedagogiji, a taj je stav među učiteljima osnovne škole u RH izuzetno rasprostranjen. Ispitanici se, na razini statističke značajnosti, razlikuju u stavu prema progresivističkoj pedagogiji s obzirom na varijablu spol. 3. Ispitali smo kakva je distribucija stavova o elementima implicitne progresivističke pedagogije? Je li svrha obrazovanja pripremanje učenika za život? Ispitanici imaju veoma pozitivan stav da je svrha obrazovanja pripremanje učenika za život, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Zaključili smo da će o ovome stavu u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na radno mjesto. U odnosu na ostale pozitivniji stav imaju učitelji u razrednoj nastavi. Treba li školski program biti usmjeren na razvoj sposobnosti za rješavanje problema, trebaju li učenici naučiti kako definirati, analizirati i rješavati probleme ? Ispitanici imaju veoma pozitivan stav da školski program treba biti usmjeren na razvoj sposobnosti za rješavanje problema te da učenici trebaju naučiti kako definirati, analizirati i rješavati probleme, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Ne možemo zaključiti da će o ovome stavu, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na: spol, stupanj stručne spreme, radno iskustvo i radno mjesto. Trebaju li školski program zajedno oblikovati učenici, nastavnici i drugi zainteresirani akteri? Ispitanici imaju veoma pozitivan stav da školski program trebaju zajedno oblikovati učenici, nastavnici i drugi zainteresirani akteri, a taj je stav natpolovično rasprostranjen. Ispitanici se, na razini statističke značajnosti, razlikuju u stavu da školski program trebaju zajedno oblikovati učenici, nastavnici i drugi zainteresirani akteri, s obzirom na stupanj stručne spreme učitelja, radno iskustvo i radno mjesto učitelja. Zaključili smo da će o ovome stavu, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na stupanj stručne spreme učitelja, radno iskustvo i radno mjesto učitelja. U odnosu na ostale pozitivniji stav imaju učitelji: niže stručne spreme, sa više od 20 godina radnog iskustva te učitelji u razrednoj nastavi. Treba li školski program razvijati na osnovi osobnih iskustava i potreba učenika ? Učitelji imaju veoma pozitivan stav da školski program treba razvijati na osnovi osobnih iskustava i potreba učenika, a taj je stav natpolovično rasprostranjen. Zaključili smo da će o ovome stavu, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol. U odnosu na ostale, pozitivniji stav imaju učiteljice. Trebaju li učenici biti aktivno uključeni u eksperimente i otkrivanje? Učitelji imaju veoma pozitivan stav da učenici trebaju biti aktivno uključeni u eksperimentiranje i otkrivanje, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Zaključili smo da će o ovome stavu u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol, stupanj stručne spreme i radno iskustvo. U odnosu na ostale, pozitivniji stav imaju učiteljice, oni sa visokom stručnom spremom i mlađi učitelji, do 10 godina radnog iskustva. Je li uloga učitelja vođenje učenike u procesu rješavanja problema? Učitelji imaju veoma pozitivan stav da je uloga učitelja vođenje učenike u procesu rješavanja problema, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Ne možemo zaključili da će o ovome stavu, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol, stupanj stručne spreme i radno iskustvo. Treba li umjetnost usmjeriti na osobni izričaj i kreativnost ? Učitelji imaju veoma pozitivan stav da umjetnost treba usmjeriti na osobni izričaj i kreativnost, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Zaključili smo da će o ovome stavu, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol i stupanj stručne spreme. U odnosu na ostale, pozitivniji stav imaju učiteljice kao i učitelji sa visokom i višom stručnom spremom. Je li učinkovit razred demokratičan? Učitelji imaju veoma pozitivan stav da je učinkovit razred demokratičan, a taj je stav natpolovično rasprostranjen. Zaključili smo da će o stavu - učinkovit razred je demokratičan, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol i radno iskustvo. U odnosu na ostale, pozitivniji stav imaju učiteljice i mlađi učitelji, do 10 godina radnog iskustva. Trebaju li učenici biti aktivni sudionici procesa učenja ? Učitelji nemaju pozitivan stav da učenici trebaju biti aktivni sudionici procesa učenja, a taj je stav izuzetno rasprostranjen. Ne možemo zaključili smo da će o stavu - učenici trebaju biti aktivni sudionici procesa učenja, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na ispitivane neovisne varijable. Je li glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugoga? Učitelji imaju negativan stav da je glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugoga, a taj stav nije natpolovično rasprostranjen među učiteljima osnovne škole u RH. Zaključili smo da će o stavu - glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugoga, u populaciji učitelja osnovne škole biti razlika s obzirom na spol i radno iskustvo. U odnosu na ostale, pozitivniji stav imaju učiteljice i učitelji do 10 godina radnog iskustva. Dakle, možemo zaključiti da učitelji osnovne škole imaju pozitivne ili veoma pozitivne stavove o pojedinim elementima implicitne progresivističke pedagogije. Izuzetak je negativan stav o tome da je glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugoga. 4. Kakve su veze među osnovnim strukturnim elementima koji čine progresivističku pedagogiju učitelja osnovne škole? U empirijskom istraživanju implicitne progresivističke pedagogije učitelja ispitali smo odnose sljedećih strukturnih elemenata odgojno-obrazovnog procesa: školskog programa - svrha i ciljevi odgoja i obrazovanja, nastavni program i sadržaja znanja ; metoda i oblika učenja i poučavanja ; uloge, položaja i zadaća učitelja u procesu odgoja i obrazovanja ; položaja učenika u odgoju i obrazovanju. Kakav je odnos stava o svrsi obrazovanja i stavova o školskom programu? Korelacija stava Svrha obrazovanja je pripremanje učenika za život sa stavovima o školskom programu je pozitivna, ali veoma niska, odnosno niska (kreće se od r=0, 14 do r=0, 28). Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole stavovi o svrsi obrazovanja i školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak, odnosno nizak. Korelacija stava Školski program treba biti usmjeren na razvoj sposobnosti za rješavanje problema te da učenici trebaju naučiti kako definirati, analizirati i rješavati probleme sa stavovima o školskom programu je pozitivna, ali veoma niska. (kreće se od r=, 144 do r=.147). Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak. Korelacija stavova Školski program trebaju zajedno oblikovati učenici, nastavnici i drugi zainteresirani akteri i Školski program treba razvijati na osnovi osobnih iskustava i potreba učenika (r=, 346439) je pozitivna i umjereno visoka. Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani te da je stupanj povezanosti umjereno visok. Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole svi stavovi o svrsi obrazovanja i školskom programu pozitivno korelirani iako je stupanj povezanosti relativno nizak. Razlog tome su znatne međutablične koncentracije odgovora ispitanika koji prihvaćaju ispitivane stavove. Kakav je odnos stavova o školskom programu i metodama učenja? Korelacija stava Svrha obrazovanja je pripremanje učenika za život sa stavovima o metodama učenja je pozitivna, ali veoma niska odnosno niska (kreće se od r=, 093867 do r=, 204283). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole stavovi o svrsi obrazovanja i školskom programu pozitivno korelirani te da je stupanj povezanosti veoma nizak. Korelacija stava Školski program treba biti usmjeren na razvoj sposobnosti za rješavanje problema sa stavovima o metodama učenja je pozitivna, ali niska. (kreće se od r=, 19 do r=, 25). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti nizak. Korelacija stava Školski program trebaju zajedno oblikovati učenici, nastavnici i drugi zainteresirani akteri sa stavovima o metodama učenja je pozitivna, ali veoma niska ili niska (kreće se od r=, 17 do r= , 22). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili nizak. Korelacija stava Školski program treba razvijati na osnovi osobnih iskustava i potreba učenika sa stavovima pozitivna ali veoma niska ili niska (kreće se od r=, 12 do r=, 25). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili nizak. Korelacija stava - Školski program treba biti usmjeren na razvoj sposobnosti za rješavanje problema te da učenici trebaju naučiti kako definirati, analizirati i rješavati probleme i stava Učinkovit razred je demokratičan (r=, 203655) je pozitivna, ali niska. Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu i metodama učenja pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti relativno nizak. 4.2. U nastavku ćemo izložiti zaključke o povezanosti stavova o metoda učenja i poučavanja i ostalih stavova. Kakav je odnos stavova o metodama učenja i poučavanja? Korelacija stava Učenici trebaju biti aktivno uključeni u eksperimente i otkrivanje i stavova o metodama učenja je pozitivna, ali veoma niska ili niska (kreće se od r=, 08 do r=, 37). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili nizak. Korelacija stava Umjetnost treba usmjeriti na osobni izričaj i kreativnost i stavova o metodama učenja je pozitivna, ali veoma niska ili umjerena (kreće se od r=, 10 do r=, 30). Korelacija stavova Učenici trebaju biti aktivni sudionici procesa učenja i Glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugog je pozitivna ali veoma niska (r=, 071571). Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o metodama učenja pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili umjeren. 4.3. Kakva je povezanost stava o ulozi učitelja i stavova o školskom programu i metodama učenja? Korelacija stava Uloga učitelja je vođenje učenike u procesu rješavanja problema i stavova o školskom programu je pozitivna ali veoma niska ili umjerena (kreće se od r=, 17 do r=31). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak. Korelacija stava Uloga učitelja je vođenje učenike u procesu rješavanja problema i stavova o metodama učenja je pozitivna ali veoma niska ili umjerena (kreće se od r=, 25 do r= 36). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o metodama učenja pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti umjeren. Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole stav o ulozi učitelja stavovi o školskom programu i metodama učenja pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili umjeren. 4.4. Kakva je povezanost stava o položaja učenika u odgoju i obrazovanju i ostalim strukturnih elemenata progresivističke pedagogije učitelja osnovne škole ? Korelacija stava Učinkovit razred je demokratičan i stavova o školskom programu je pozitivna ali veoma niska ili niska (kreće se od r=, 09 do r=, 20). Možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole navedeni stavovi o školskom programu pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti umjeren. Korelacija stava Učinkovit razred je demokratičan sa ostalim stavovima o metodama učenja je pozitivna ali veoma niska ili niska (kreće se od r=0, 09 do r=0, 28). Možemo zaključiti da u populaciju učitelja osnovne škole postoji pozitivna ali niska povezanost navedenih stavova. Korelacija stavova Učinkovit razred je demokratičan i Uloga učitelja je vođenje učenike u procesu rješavanja problema (r=, 199948) je pozitivna ali veoma niska. Možemo zaključiti da u populaciji učitelja osnovne škole postoji pozitivna ali niska povezanost navedenih stavova. Dakle, možemo zaključiti da su u populaciji učitelja osnovne škole stavovi o položaja učenika u odgoju i obrazovanju i stavovi o školskom programu i metodama učenja pozitivno korelirani, iako je stupanj povezanosti veoma nizak ili umjeren. Sumarno, zaključili smo da učitelji osnovne škole u Republici Hrvatskoj imaju pozitivan stav o implicitnoj progresivističkoj pedagogiji, a taj je stav među učiteljima izuzetno rasprostranjen. Nadalje, učitelji imaju pozitivan ili veoma pozitivan stav pojedinim prema svim elementima implicitne progresivističke pedagogije, osim negativnog stava o tome da je glavni način učeničkog učenja učenje jedan od drugoga Ustanovili smo da će se u populaciji stavovi učitelja o nekim elementima razlikovati s obzirom na spol, stupanj stručne spreme, radni iskustvo i radno mjesto. Strukturni elementi implicitne progresivističke pedagogije međusobno pozitivno koreliraju, iako se povezanost među stavovima kreće od niske do umjerene. Razlog tome su znatne međutabularne koncentracije odgovora za ukrštene stavove gdje se odgovori slažem se i veoma se slažem podudaraju u velikoj mjeri.

osobne pedagogije ; progresivistička pedagogija ; reflektivno poučavanje ; uvjerenje učitelja ; osnovna škola

nije evidentirano