hrvatski

UNAPREĐENJE PREHRAMBENIH NAVIKA ZAPOSLENIKA

Uvod: Pravilna prehrana ključna je za očuvanje dobrog zdravlja. S druge strane, neuravnotežena i jednolična prehrana nutritivno siromašnom hranom uz nedostatak tjelesne aktivnosti, rizični su čimbenici za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje, opterećuju zdravstveni sustav i utječu na gospodarski razvoj. Društveno odgovorno ponašanje neke kompanije obuhvaća i brigu o vlastitim zaposlenicima koji su temeljni čimbenik stvaranja njezinih vrijednosti i razvoja. Ispitivanje prehrambenih navika može pomoći u utvrđivanju kritičnih elemenata prehrambenog ponašanja i razvoju programa edukacije koji bi pomogao njihovom unapređenju. Materijali i metode: U ispitivanju putem online ankete naziva „Ispitivanje prehrambenih navika zaposlenika“ je sudjelovalo 784 zaposlenika. Anketa s 27 pitanja je izrađena na internet servisu SurveyMonkey (SurveyMonkey Inc, San Mateo, California, USA), a poveznica na anketu distribuirana je putem e-maila. Ispitivanje je bilo anonimno i provodilo se u srpnju 2016. godine. Analiza podataka provedena je uz pomoć SurveyMonkey-a te statističkog programa SPSS (IBM SPSS Statistics for Windows, v 19.0. Armonk, NY, USA). Na osnovu rezultata ankete postavljene su mjere i osnovni principi edukacije u radnoj organizaciji koji su analizirani s 10 zaposlenika u 2 fokusne grupe. Rezultati: Otkriveno je 8 kritičnih navika zaposlenika. Ispitanici uglavnom ne provode posebne režime prehrane. Samo polovina ispitanika pridaje važnost energetskom unosu, pazi na unos šećera i svakodnevno jede voće. Trećina svakodnevno jede povrće i pazi na unos soli i masti. Trećina jednom tjedno jede ribu. Na deklaraciji se najčešće čita rok trajanja, zemlja podrijetla, popis sastojaka te upute za upotrebu. Tablicu nutritivnih vrijednosti redovito čita petina ispitanika. Redovito se tjelovježbom sukladno preporuci bavi petina ispitanika, a petina nikad nije tjelesno aktivna. Rezultati kvalitativnog ispitivanja u dvije foksne grupe potvrdili su potencijalnu učinkovitost postavljenih mjera za poboljšanje ponašanja zaposlenika u vezi sa zdravljem i ukazali na potrebu provođenja pilot programa prema definiranom planu edukacije Zaključak: Osnovne prehrambene navike većine ispitanika nisu odgovarajuće. Riječ je o odrasloj, radno aktivnoj populaciji koja u teoriji razumije termin pravilne prehrane, ali o tome u praksi ne vodi računa. Pridržavanjem osnovnih principa edukacije u radnoj organizaciji kojoj to nije dio primarnog poslovanja, uz inovativne metode i alate, dugoročno se može djelovati na promjenu stavova o prehrani svojih zaposlenika. Indirektno se može očekivati i djelovanje na promjenu prehrambenog ponašanja članova kućanstva.

zaposlenici, ispitivanje prehrambenih navika, edukacija, zdravlje

nije evidentirano