hrvatski

HAGIOTOPONIMI NA ISTARSKIM GRADINAMA

Mjesna imena su odraz izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa. Ona govore o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. Tijekom brončanog i željeznog doba u Istri, osim pećina, glavni oblik naselja bile su gradine kojih je kartirano oko 450, od kojih čak 85 ili 19 % nose svetačka imena. Na temelju terenskih istraživanja, korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata napravljen je detaljni razmještaj toponima i analiza njihove rasprostranjenosti s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva jezična prostora, hrvatski i talijanski. Crkvice ili njihovi ostaci, ili samo toponimi sa svetačkim imenom pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sv. Marija i sve njene inačice (Mandalena, Sv. Marina).

Istra ; prapovijest ; gradine ; hagiotoponimi

nije evidentirano