hrvatski

Primjena pelargonske kiseline u voćarstvu

Pelargonska kiselina je karboksilna masna kiselina. Naziva se još i nonanonska kiselina. Prisutna je u biljkama, životinjama i u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla u količini 0, 2-400 mg/kg. Zbog toga utvrđivanje maksimalno dopuštenih količina nije primjenjivo. Kao pesticid prvi put registrirana je 1992. u SAD-u. U skladu s Uredbom 1107/2009 nalazi se na popisu odobrenih aktivnih tvari u EU. Hrvatskoj još nije registriran ni jedan pripravak. Osim korova, izdanaka i zaperaka suzbija i mahovine te neke alge i lišajeve, zbog čega se nalazi i na popisu biocidnih proizvoda. Ima vrlo široko područje primjene: suzbijanje izbojaka i izdanaka (na vinovoj lozi i voćkama), suzbijanje korova i mahovine na nepoljoprivrednim površinama, lokalno suzbijanje korova, suzbijanje izniklih korova prije nicanja kulture, primjena u mirovanju kulture, prorjeđivanje cvjetova kod nekih voćnih vrsta, desikacija te primjena prije žetve. S gledišta herbicidnog djelovanja može se opisati kao ne selektivni, kontaktni herbicid bez rezidualnog djelovanja. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno razjašnjen, poznato je da u dodiru s lisnom površinom otapa kutikularne voskove i vrši destrukciju stanične membrane. Ubrzo nakon primjene mlado tkivo koje je došlo u dodir s pelargonskom kiselinom vene a potom slijedi potpuna nekroza, odnosno desikacija. Učinak je ovisan o dozi/koncentraciji, kvaliteti aplikacije (pokrivenost tretiranog tkiva), starosti listova i grančice (ne smije odrvenjeti) i o vremenskim prilikama.

voćarstvo ; pelargonska kiseline ; namjena ; desikacija

nije evidentirano