hrvatski

Promjene u strukturi prehrane domaćinstava i smrtnosti od akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 1995. godine

Nedvojbena je uzročna povezanost načina života poglavito nepravilne i mastima bogate prehrane s razvojem ateroskleroze i njezinih najčešće pogibeljnih posljedica, prvenstveno ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Dok se za sve bolesti cirkulacijskog sustava, kao vodećeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, posljednjih godina bilježi opadanje stopa smrtnosti, smrtnost od ishemijske bolesti srca i dalje raste. Na posteru je prikazano kretanje smrtnosti od akutnog infarkta miokarda za razdoblje od 1980 do 1995. godine i analiza podataka o potrošnji hrane i strukturi prehrane domaćinstava u razdoblju od 1970 do 1990. godine, uzimajući u obzir da se utjecaj prehrane kao rizičnog čimbenika mogao ispoljiti tek nakon višegodišnjeg razdoblja. Rezultati istraživanja pokazuju da je stopa smrtnosti od akutnog infarkta miokarda 1980. godine iznosila 6.7 na 10 000 stanovnika i uz manje oscilacije stalno se povećavala, da bi u 1995. godini dostigla 8.7 na 10 000 stanovnika. Analiza podataka o prehrani pokazuje da je tokom čitavog promatranog razdoblja udio ukupnih masti u dnevnom energijskom unosu bio visok i kretao se od 35.5% do 37.7% . Učešće zasićenih masnih kiselina u ukupnom dnevnom energijskom unosu iznosilo je 12.8% do 13.7%.Unatoč tendenciji smanjenja potrošnje dodanih masti (svinjska mast, ulje itd.) , ukupni unos masti nije se značajnije promjenio, jer se s godinama polako mijenjala struktura prehrane i povećala se potrošnja mesa i mesnih prerađevina koje su značajni izvor masti, naročito zasićenih masnih kiselina. Navedeni podaci ukazuju na važnost provođenja zacrtanih ciljeva nacionalne zdravstvene i prehrambene politike na području promicanja zdravlja i prevencije bolesti cirkulacijskog sustava kao i drugih bolesti uzročno povezanih s načinom prehrane.

potrošnja hrane; akutni miokardialni infarkt

nije evidentirano