hrvatski

Nepovoljne reakcije hrane na probavni sustav i kožu u pasa

Nepovoljne reakcije na hranu predstavljaju svaki oblik neželjene i nepredvidljive reakcije na pojedine alergene iz hrane. U osnovi ih dijelimo na prave imunosno uvjetovane alergije te reakcije preosjetljivosti na određene sastojke hrane, odnosno intoleranciju na hranu. Intolerancija na hranu uključuje različite oblike nepovoljnih reakcija: idiosinkraziju, toksičnost hrane/trovanje hranom, anafilaktičku, metaboličku te farmakološku reakciju na hranu. U tipičnom obliku intolerancija na hranu manifestira se gastrointestinalnim simptomima, najčešće proljevom i povraćanjem. S druge strane, alergija ili preosjetljivost na hranu imunosno je posredovana reakcija, uglavnom se radi o preosjetljivosti tipa I posredovanoj imunoglobulinima E (IgE), a promjene na koži praćene izrazitim pruritusom glavni su oblik manifestacije ovog tipa nepovoljnih reakcija na hranu. Pojava nesezonskog pruritusa u pasa u kombinaciji s gastrointestinalnim simptomima povećava sumnju na nepovoljne reakcije na hranu. Psi najčešće razviju alergiju na sastojke kojima su i najčešće izloženi, a oni uključuju: govedinu, piletinu, kukuruz, pšenicu i mliječne proizvode. U kliničkoj praksi alergije na hranu kod pasa često ostanu nedijagnosticirane, a neki od razloga tome su slijedeći: istovremena prisutnost kliničkih znakova drugih alergijskih stanja ili poremećaja, prisutnost sekundarnih bakterijskih infekcija koje prikrivaju primarnu kliničku sliku, nepotpuna ili netočna anamneza dobivena od vlasnika, nedostatak dostupnih dijagnostičkih testova. Ukoliko se vlasnici odluče za hranu pripremljenu kod kuće, važno je zadovoljiti osnovne nutritivne potrebe psa s obzirom na sadržaj proteina i ugljikohidrata te nadomjestiti pojedine vitamine i minerale deficitarne kod ovog oblika prehrane. Unatoč tome što zahtijeva velik trud i posvećenost vlasnika, a i sama provedba je dugotrajna, eliminacijska i provokacijska dijeta još uvijek se smatra jedinim adekvatnim načinom identifikacije pojedinog alergena, odnosno dijagnosticiranja preosjetljivosti na hranu. Dugoročna terapija nepovoljnih reakcija na hranu, bez obzira radi li se o intoleranciji na hranu ili specifičnoj preosjetljivosti, temelji se na izbacivanju inkriminirajuće namirnice iz prehrane pacijenta. Uspješnost terapije ovisit će o temeljitom i dosljednom provođenju eliminacijske i provokacijske dijete uz neizostavnu suradnju i dobru komunikaciju između veterinara i vlasnika životinje. Ukoliko se poremećaj točno identificira te liječi adekvatnom eliminacijskom dijetom, prognoza nepovoljnih reakcija na hranu u pravilu je povoljna.

intolerancija na hranu ; probavni sustav ; koža ; pas

nije evidentirano