Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 926915

Kompostiranje biootpada


Kučić Grgić, Dajana; Kolesarić, Petra; Matković, Valerija; Ocelić Bulatović, Vesna; Cvetnić, Matija; Vuković Domanovac, Marija
Kompostiranje biootpada // XII. susret mladih kemijskih inženjera / Vrsaljko, Domagoj ; Dejanović, Igor ; Žižek, Krunoslav (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, 2018. str. 137-137 (poster, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kompostiranje biootpada
(Composting of biowaste)

Autori
Kučić Grgić, Dajana ; Kolesarić, Petra ; Matković, Valerija ; Ocelić Bulatović, Vesna ; Cvetnić, Matija ; Vuković Domanovac, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
XII. susret mladih kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22-23.02.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Kompostiranje, biootpad, reaktorski sustav
(Composting, biowaste, reactor system)

Sažetak
U današnje vrijeme nastaje sve veća količina biootpada koji se ne može odložiti na tlo bez prethodne obrade. Jedan od načina zbrinjavanja takvog otpada je kompostiranje. Kompostiranje je proces u kojem se biorazgradiva tvar prevodi u stabilan produkt (kompost) uz oslobađanje topline, plinova (CO2, NH3, H2S, CH4) i vode. Kompost se može koristiti za poboljšavanje strukture tla te kao dodatak organskih i mineralnih tvari tlu. Postoje različiti čimbenici koji utječu na proces kompostiranja kao što su temperatura, pH- vrijednost, omjer C:N, protok, veličina čestica supstrata i vlaga. Tijekom kompostiranja izmjenjuju se četiri faze ovisno o promjeni temperature: 1. mezofilna faza (25 do 45 °C), 2. termofilna faza (45 do 65 °C), 3. faza hlađenja (druga mezofilna faza) i 4. faza zrenja. Cilj ovog istraživanja bio je provesti proces kompostiranja mješavine biootpada (kora luka, banane, jabuke, rajčice, krumpira, mrkve, kupusa, kruha i slame) u adijabatskom zatvorenom reaktoru radnog volumena 10 dm3 tijekom 21 dana. Tijekom procesa pratila se temperatura, pH-vrijednost, omjer C:N, broj mezofilnih i termofilnih mikroorganizama, udio suhe i hlapive tvari, volumen nastalog kondenzata, koncentracija CO2 i NH3 na izlazu iz reaktora.Tijekom 21 dana kompostiranja izmjenjivala su se tri faze, mezofilna, termofilna i druga mezofilna, postignuta je konverzija od 55 %, nastalo je 150 mL kondenzata, a pH-vrijednost supstrata se mijenjala od slabo kiselog do slabo lužnatog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb