Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 926222

Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića


Šimić, Marinka
Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića // Opera Dei revelare honorificum est, Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću / IMusić, Ivica (ur.).
Mostar, Grude: Filozofski fakultet Sveučilište u Mostaru, Matica hrvatska ogranak Grude, 2018. str. 265-288


Naslov
Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića
(Lexicon of Drveni strojevi by fra Martin Mikulić)

Autori
Šimić, Marinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Opera Dei revelare honorificum est, Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću

Urednik/ci
IMusić, Ivica

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilište u Mostaru, Matica hrvatska ogranak Grude

Grad
Mostar, Grude

Godina
2018

Raspon stranica
265-288

ISBN
978-9958-876-28-8

Ključne riječi
Leksik, štokavsko-čakavski leksik, romanizmi, turcizmi
(Lexis, štokavian-čakavian lexis, romanism, turkism)

Sažetak
U radu se analizira leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića, prvoga etnografskog djela s hercegovačkoga područja. Izbor leksika, kao i ostalih jezičnih sredstava je raznovrsna podrijetla i u službi je namjene djela ; zapisati i očuvati stare običaje, alate, odjeću, zanimanja, igre, a time i same riječi, ali sve kroz zanimljivo pripovijedanje. Leksičke slojeve u Mikulićevu opusu dijelimo na dva temeljna: domaći i strani. Među slavenskim leksemima može se razlikovati 1. stariji leksički sloj, tj. arhaizmi iz crkvenoslavenskoga jezika, 2. leksemi iz književnoga standardnog jezika, 3. narodni leksemi, štokavski i čakavski. Među posuđenicama nalazimo: 1. romanizme, 2. grecizme, 3. turcizme. Crkvenoslavenizmi su zastupljeni kod većine bosansko-hercegovačkih franjevaca pa tako i u Mikulićevu djelu. To ukazuje na izvore kojima su se pisci koristili, tj. literaturu koju su čitali. Od arhaičnih leksema praslavenskoga porijekla u Drvenim strojevima istaknimo: dižva, lug, kladati, rivina, šklopac, a od leksema iz starije liturgijske književnosti: pržina, iz dubrovačke okolice sveđer. U zapadnoštokavskim govorima kao i u Mikulićevu djelu očuvani su neki leksemi koji pripadaju zajedničkom štokavsko- čakavskom blagu, npr. diljati, galebina, jamiti, kozle, mučati, prama, prančiok, pržina, tovar, tust, vavijek. Među stranim slojevima najznačajniji su romanizmi, to su poznate riječi iz svakodnevice, najčešće uporabni predmeti kućne radinosti i slično. Neki među njima su zajednički štokavskomu i čakavskomu dijalektu, npr. bukara, čatrnja, gargaše, klak, koporan, kostila, mȕra, šamatorij. U Drvenim strojevima nema mnogo turcizama, neki su općepoznati, npr.: đerdan, jagmiti, lagum, sinija, dok su drugi danas potpuno nepoznati, npr.: srg, taslak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Marinka Šimić, (112816)