hrvatski

Uloga GIS-a u pripremi zaštite podzemnih voda u aluvijalnim vodonosnicima

Vodu kao čovjekov najvažniji prirodni resurs potrebno je u što većoj mjeri zaštiti od upravo njega samog i njegovog utjecaja. Zbog svojih svojstava i mogućnosti „samopročišćavanja“ podzemna voda je vrlo značajan izvor pitke vode. Da bi vodu mogli eksploatirati bez većih onečišćenja bitno se pridržavati zakona, pravila i propisa vezanih uz zaštitu podzemnih voda i zaštitu samog izvorišta. Kao krajnji produkt geoloških, hidroloških, hidrogeoloških te mnogih drugih istraživanja su odluke o zonama sanitarne zaštite koje štite područje oko zdenaca ili izvorišta i područje napajanja zdenaca koje je povezano s tim zdencem. Kod određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta, kao i tijekom procesa novelacije postojećih zona. Geografski informacijski sustav (GIS) je jedan od neizostavnih alata i velika pomoć u hidrogeološkim istraživanjima. GIS se koristi u svim fazama istraživanja, bilo kod prikupljanja i organizacije podataka, zatim kroz mogućnosti provođenja prostornih analiza te povezivanja i kombiniranja slojeva (podloga). Krajnji rezultat takvog istraživanja je kartografski prikaz određenih zona sanitarne zaštite izvorišta, također izrađen pomoću GIS-a. Kao jedno od mogućnosti GIS-a su i izrade karata ranjivosti, rizika i opasnosti. Aluvijalni vodonosnici se matematički i numerički mogu lakše opisati i pratiti za razliku od krških. Zbog toga bi se moglo u budućoj primjeni GIS-a kod zaštite podzemnih voda u aluvijalnim vodonosnicima implementirati određeni modeli unutar GIS-a te određene metode koje bi još poboljšale zaštitu podzemnih voda u cjelini.

podzemne vode, zaštita aluvijalnih vodonosnika, ranjivost vodonosnika, GIS

nije evidentirano