hrvatski

Recikliranje otpadnih brodova

Na kraju svog životnog vijeka brodovi postaju nekorisni te se smatraju otpadom kojeg treba na pravilan način zbrinuti. Postoji nekoliko metoda zbrinjavanja takvih brodova, no najboljom metodom smatra se zeleno recikliranje, pri čemu se sirovine dobivene recikliranjem mogu ponovno koristiti ili prodati. U Hrvatskoj je razvijena velika i mala brodogradnja te je orijentirana pretežito na izvoz. Ukupno je registrirano sedam velikih, 14 srednjih i 352 malih brodogradilišta. Zbog naglog razvoja nautičkog turizma sve su popularnija plovila izgrađena pretežno iz stakloplastike. Materijali dobiveni rastavljanjem takvih plovila, nakon što plovila postanu suvišna, mogu se zbrinuti na više načina, spaljivanjem u svrhu dobivanja energije, odlaganjem na odlagališta otpada ili recikliranjem i ponovnim korištenjem. Činjenica je da su odlagališta otpada diljem svijeta puna odložene stakloplastike koja nije biorazgradiva, što predstavlja problem, pa je stoga budućnost stakloplastike u njenom recikliranju te ponovnom korištenju. Ponovnim korištenjem materijala štede se vrijedni resursi, rješava se problem prenapučenosti starih plovila i pozitivno se djeluje na očuvanje okoliša.

brodovi ; rastavljanje ; recikliranje otpada ; stakloplastika

nije evidentirano