Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca (CROSBI ID 658821)

Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mandušić, Marija ; Žanić, Katja ; Vitanović, Elda ; Matešković, Ana ; Šteković, Jelena ; Dumičić, Gvozden Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca // Glasilo biljne zaštite / Bažok, Renata (ur.). 2018. str. 33-33

Podaci o odgovornosti

Mandušić, Marija ; Žanić, Katja ; Vitanović, Elda ; Matešković, Ana ; Šteković, Jelena ; Dumičić, Gvozden

hrvatski

Mogućnost primjene „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca

Trialeurodes vaporariorum (Westwood, 1856) i Bemisia tabaci (Gennadius, 1889) su polifagni štetnici, koji pričinjavaju ekonomski značajne štete u proizvodnji bilja u zaštićenom prostoru. Tijekom istraživanja primjene „trap cropping“ metode u svrhu suzbijanja štitastih moljaca u zaštićenom prostoru, postavljena su dva pokusa. Cilj prvog pokusa je bio utvrditi brojnost populacije T. vaporariorum na povrću (bamija, dinja, grah, paprika, patlidžan i rajčica) i začinskom bilju (korijander, crveni i zeleni bosiljak). Umjetna zaraza T. vaporariorum obavljena je u rujnu 2016. g., a brojnost odraslih oblika po biljci je očitana prvi, treći i peti dan nakon zaraze metodom „turn leaf“. Broj jaja štitastog moljca utvrđen je pomoću stereo mikroskopa osmi dan nakon zaraze. Povrtne kulture su statistički značajnije privlačile odrasle jedinke T. vaporaiorum u odnosu na začinsko bilje. Rezultati pokazuju da je patlidžan privlačio najveći broj istog, izuzev graha. Na bamiji je utvrđen veći broj jaja po biljci u odnosu na rajčicu, dinju i začinsko bilje. S obzirom na sve navedeno možemo zaključiti kako je patlidžan atraktivniji za T.vaporariorum od ostalih testiranih kultura. Cilj drugog pokusa je bio utvrditi utjecaj gustoće lovnih biljaka (patlidžana) na smanjenje brojnosti odraslih oblika B. tabaci u uzgoju božićne zvijezde. Pokus se sastojao od četiri tretmana, a svaki tretman od 80 biljka. Lovne biljke (LB) su bile raspoređene u četiri gustoće. Prvi tretman je bio bez LB (kontrola), drugi s jednom, treći s dvije i četvrti s četiri. Tijekom šest tjedana brojnost odraslih štitastih moljaca očitana je dva puta tjedno. Rezultati su pokazali da je nakon 24 dana od početka pokusa, patlidžan statistički značajnije privlačio B. tabaci kod tretmana s dvije i četri LB. S obzirom na sve navedeno možemo zaključiti kako je primjena „trap cropping“ metode u suzbijanju štitastih moljaca moguća, pri čemu je vrlo važno pravilno odabrati vrstu i gustoću lovnih biljaka.

Atraktivnost, božićna zvijezda, plodovito povrće, začinsko bilje

nije evidentirano

engleski

Possibility of applying "trap cropping" methods to control whiteflies

nije evidentirano

Attractiveness, poinsettia, fruit vegetables, herbs

nije evidentirano

Podaci o prilogu

33-33.

2018.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Glasilo biljne zaštite

Bažok, Renata

Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, Zagreb

1332-9545

Podaci o skupu

62. seminar biljne zaštite (HDBZ 2018)

predavanje

06.02.2018-08.02.2018

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)