Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine: zbornik radova (CROSBI ID 16144)

Urednička knjiga | zbornik radova s konferencije | domaća recenzija

The scientific conference Manuscript Collections as Part of the Croatian Heritage: proceedings / Znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine: zbornik radova / Lučić, Melina ; Škalić, Marina (ur.) Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2015

Podaci o odgovornosti

Lučić, Melina ; Škalić, Marina

hrvatski

Znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine: zbornik radova

Godine 2014. bila je 150. obljetnica rođenja pravnika, diplomata, književnika i povjesničara Luja Vojnovića (1864–1951). Kako Hrvatski državni arhiv (HDA) čuva vrijednu cjelinu arhivskoga fonda obitelji Vojnović, obljetnica je bila povod raznovrsnim no povezanim događanjima u HDA u listopadu 2014, a u sklopu Tjedna arhiva: izložbi Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva i znanstveno-stručnomu skupu Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine, u okviru kojega je predstavljen projekt digitalizacije rukopisne ostavštine obitelji Vojnović. Znanstveno-stručni skup održan 9. listopada 2014. u velikoj čitaonici HDA zamišljen je bio ponajprije kao susret institucija koje čuvaju najveći broj rukopisnih ostavština u Republici Hrvatskoj – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) te HDA – ali i drugih koji čuvaju taj dio hrvatske kulturne baštine. Rukopisnu baštinu istaknutih pojedinaca i obitelji prikupljaju i arhivi i knjižnice i muzeji, a dio te baštine čuvaju i neki instituti, zavodi, uprave, vjerske zajednice i drugi. Rukopisnim se ostavštinama tako bave arhivisti, knjižničari i muzealci, a na drugi način, dakako, i znanstvenici i stručnjaci izvan područja informacijskih znanosti. Želja je bila da se skupom pokuša cjelovito i interdisciplinarno, s uvažavanjem motrišta i prakse muzeja, knjižnice i arhiva, obuhvatiti tematiku vezanu uz sačuvanost, prikupljanje i rasprostranjenost rukopisnih ostavština, uz njihovu stručnu obradbu i dostupnost. Pritom su također dragocjena bila i iskustva znanstvenika i stručnjaka koji na rukopisnim ostavštinama pohranjenima u različitim vrstama baštinskih ustanova temelje pretežit ili velik dio svojih istraživačkih postignuća. Na skupu je održano sedamnaest izlaganja znanstvenika i stručnjaka iz svijeta arhiva, knjižnica, muzeja, HAZU i drugih institucija (Hrvatska radiotelevizija, Leksikografski zavoda Miroslav Krleža, Muzička akademija i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr.).

rukopisne ostavštine, osobni arhivski fondovi, obiteljski arhivski fondovi, Hrvatski državni arhiv, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski školski muzej, arhivi plemićkih obitelji, glazbeni rukopisi, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, rukopisne ostavštine arhitekata, fotografske ostavštine, digitalne zbirke rukopisnih ostavština, dostupnost osobnih podataka, autorsko pravo

nije evidentirano

engleski

The scientific conference Manuscript Collections as Part of the Croatian Heritage: proceedings

Godine 2014. bila je 150. obljetnica rođenja pravnika, diplomata, književnika i povjesničara Luja Vojnovića (1864–1951). Kako Hrvatski državni arhiv (HDA) čuva vrijednu cjelinu arhivskoga fonda obitelji Vojnović, obljetnica je bila povod raznovrsnim no povezanim događanjima u HDA u listopadu 2014, a u sklopu Tjedna arhiva: izložbi Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva i znanstveno-stručnomu skupu Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine, u okviru kojega je predstavljen projekt digitalizacije rukopisne ostavštine obitelji Vojnović. Znanstveno-stručni skup održan 9. listopada 2014. u velikoj čitaonici HDA zamišljen je bio ponajprije kao susret institucija koje čuvaju najveći broj rukopisnih ostavština u Republici Hrvatskoj – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) te HDA – ali i drugih koji čuvaju taj dio hrvatske kulturne baštine. Rukopisnu baštinu istaknutih pojedinaca i obitelji prikupljaju i arhivi i knjižnice i muzeji, a dio te baštine čuvaju i neki instituti, zavodi, uprave, vjerske zajednice i drugi. Rukopisnim se ostavštinama tako bave arhivisti, knjižničari i muzealci, a na drugi način, dakako, i znanstvenici i stručnjaci izvan područja informacijskih znanosti. Želja je bila da se skupom pokuša cjelovito i interdisciplinarno, s uvažavanjem motrišta i prakse muzeja, knjižnice i arhiva, obuhvatiti tematiku vezanu uz sačuvanost, prikupljanje i rasprostranjenost rukopisnih ostavština, uz njihovu stručnu obradbu i dostupnost. Pritom su također dragocjena bila i iskustva znanstvenika i stručnjaka koji na rukopisnim ostavštinama pohranjenima u različitim vrstama baštinskih ustanova temelje pretežit ili velik dio svojih istraživačkih postignuća. Na skupu je održano sedamnaest izlaganja znanstvenika i stručnjaka iz svijeta arhiva, knjižnica, muzeja, HAZU i drugih institucija (Hrvatska radiotelevizija, Leksikografski zavoda Miroslav Krleža, Muzička akademija i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr.).

manuscript collections, personal papers, family papers, Croatian State Archives, Croatian Academy of Sciences and Arts, National and University Library in Zagreb, Croatian School Museum, archives of the aristocratic families, music manuscripts, Archdiocesan Archives in Zagreb, manuscript collections of architects, photographic bequests, digital manuscript collections, accessibility of personal dana, copyright

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatski državni arhiv

2015.

978-953-7659-27-1

241

objavljeno

Povezanost rada

nije evidentirano