hrvatski

Upravljanje kvalitetom u funkciji povezivanja strukovnog obrazovanja s potrebama europskog tržišta rada

Doktorska disertacija daje sveobuhvatni pregled i analizu postojećih spoznaja o kvaliteti strukovnog obrazovanja i njezinom utjecaju na zapošljavanje mladih. Teorijski doprinos disertacije ogleda se u razvoju znanstvene misli i pojmovnom razgraničenju koncepata koji se izučavaju u okviru postavljenih ciljeva istraživanja. Nakon što je definirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje, provedena je komparativna analiza strukovnog obrazovanja zemalja članica Europske unije. Potvrđeno je kako model suradnje obrazovnog sustava i tržišta rada, s naglaskom na kontinuirano praćenje i razvoj kvalifikacija kroz obrazovanje temeljeno na radu, omogućava brže i lakše uključivanje mladih u svijet rada. Predstavljeni su najznačajniji pristupi upravljanju kvalitetom u obrazovanju te su analizirani postojeći sustavi osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju zemalja Europske unije. Za razliku od osiguranja kvalitete koje je podložno nadzoru i nametnuto zakonskim okvirom, upravljanje kvalitetom podrazumijeva kulturu kvalitete koja uključuje zahtjev za unaprjeđenjem kroz predanost svih zaposlenika sa svrhom zadovoljenja potreba svih dionika. Može se zaključiti kako postoji veliki interes za područje kvalitete strukovnog obrazovanja što proizlazi iz neposredne povezanosti obrazovnog sustava s gospodarskim interesima društva. Ukazuje se na važnost unaprjeđenja kvalitete obrazovne usluge kako bi se polaznicima nakon završetka formalnog strukovnog obrazovanja omogućila brža i lakša uključenost u svijet rada. Aplikativni doprinos disertacije ogleda se u prilogu ekonomskoj znanosti kroz provedbu empirijskog istraživanja percipirane kvalitete strukovnog obrazovanja kojim se potvrdila značajna povezanost kvalitete obrazovne usluge i uspješnosti zapošljavanja mladih na europskom tržištu rada. Prvim dijelom istraživanja ispitan je utjecaj kvalitete strukovnog obrazovanja na zapošljavanje mladih, a istraživanje je provedeno na uzorku nezaposlenih osoba s područja Republike Hrvatske koje imaju srednju stručnu spremu i nisu starije od 25 godina. Rezultat pokazuje kako je kvaliteta strukovnog obrazovanja statistički značajan pozitivni prediktor u zapošljavanju mladih na tržištu rada. Ispitanici koji su obavljali stručnu praksu i zaposlili se kod istog poslodavca, kao i oni koji percipiraju svoje obrazovanje kvalitetnim, brže su pronašli prvo zaposlenje. Cilj drugog dijela empirijskog istraživanja bio je ispitati efikasnost uvođenja sustava osiguranja kvalitete u strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Provedeno je longitudinalno istraživanje koje upućuje na postojanje promjena u stavovima učenika strukovne škole o kvaliteti strukovnog obrazovanja u šestogodišnjem razdoblju od 2008. do 2014. godine. U promatranom razdoblju provedena su dva anketna istraživanja, a rezultati ukazuju na pad razine zadovoljstva učenika obrazovnom uslugom 2014. godine u odnosu na 2008. godinu iako škola provodi zakonom propisane postupke osiguranja kvalitete. U trećem dijelu empirijskog istraživanja, metodom polustrukturiranog intervjua s poslodavcem iz Republike Hrvatske, ispitana je usklađenost ishoda strukovnog obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada. Poslodavac potvrđuje kako se, bez obzira na model strukovnog obrazovanja koji dominira na nacionalnom prostoru, kroz blisku suradnju obrazovnog i poslovnog sektora može uskladiti ponuda i potražnja na tržištu rada. Ovom doktorskom disertacijom se žele potaknuti dionici sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na aktivnosti unaprjeđenja kvalitete obrazovne usluge. Stoga je predložen model upravljanja kvalitetom u strukovnom obrazovanju koji se temelji na načelima potpunog upravljanja kvalitetom, u kojem najvažniju ulogu ima potreba za stvaranjem izravne veze između obrazovnog sustava i tržišta rada kroz uključenost svih zainteresiranih dionika.

strukovno obrazovanje, tržište rada, nezaposlenost mladih, osiguranje kvalitete, upravljanje kvalitetom

nije evidentirano