hrvatski

Prometni i ekonomski značaj brze ceste Šibenik- Drniš-Knin

U posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj intenzivno se ulaže u razvoj mreže autocesta i brzih cesta. Pitanje koje se pri tome nameće je kakav će utjecaj spomenuta izgradnja imati na regionalni razvoj. U ovom radu daje se pregled značaja izgradnje brze ceste Šibenik-Drniš-Knin na regionalni razvoj. U Hrvatskoj je izgrađeno i pušteno u promet 1.240, 7 km autocesta, 6.571, 60 km državnih cesta. Na autocestama ima tunela dužine 44.012 m, a na ostalim cestama dužina tunela je 7.872 m. Investiranje u izgradnju nove prometne infrastrukture, jedan je od preduvjeta razvoja regija koje se nalaze pod posebnom državnom skrbi poput grada Knina i grada Drniša u Šibensko-kninskoj županiji. Jedan od osnovnih uvjeta gospodarskog razvoja danas jest i kvaliteta ukupnoga prometnog sustava – posebno cestovnog prometa kojim danas teče najveći dio prometa robe i ljudi. Dok je izgradnjom autocesta Zagreb-Split Šibensko-kninska županija kvalitetnije povezana sa sjeverozapadnom Hrvatskom te dalje sa zemljama EU u isto vrijeme zabrinjava loša poprečna cestovna povezanost Šibenika kao županijskog središta s gradovima Drnišem i Kninom te s prostorom zapadne Bosne kojemu je ovo najbliži izlazak na Jadransko more. Za Šibensko-kninsku županiju ovo je primarna cestovna arterija koja povezuje gotovo 80 % stanovništva Županije. Dostupnost infrastrukture temeljna je pretpostavka rasta i zapošljavanja, jer utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih prilika, ali i sveukupnu privlačnost zemlje za poslovanje i investicije. Brza cesta u svakom slučaju najveći utjecaj bi imala na gospodarski razvoj i demografsku obnovu Knina, Drniša i okolnih mjesta koji su pod posebnom državnom skrbi što bi se reflektiralo i na razvoj gospodarstva u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji.

brza cesta Šibenik-Drniš-Knin ; promet ; gospodarstvo ; turizam

nije evidentirano