hrvatski

Patvorenje pčelinjeg voska i mjere za rješavanje problema kontinuirane kontaminacije

Glavninu kemijskog sastava voska medonosne pčele čine lipidne komponente (esteri viših masnih kiselina i slododne masne kiseline) koje prosječno čine 80% sastava voska. Ove su lipidne sastavnice voska od krucijalne važnosti za kemijsku komunikaciju unutar pčelinje zajednice jer djeluju kao znakovi (kemijski signali) prepoznavanja jedinki iste zajednice, a ujedno izgrađenom saću osiguravaju specifičnu konzistenciju i čvrstoću. Tako se unošenjem stranih supstanci (patvorina) u pčelinji vosak narušava se kemijska komunikacija, a patvorenje također uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke u pčelarstvu, u vidu smanjene proizvodnje i upitne kvalitete meda, otežanog vrcanja (zbog destrukcije saća izgrađenog na patvorenim satnim osnovama), te ugrožene dobrobiti pčelinje zajednice. Iako je patvorenje pčelinjeg voska u sektoru pčelarstva gotovo cijelog svijeta dugo prisutan i rastući problem, još uvijek nema međunarodno standardiziranih analitičkih metoda za rutinsku kontrolu njegove autentičnosti. Pčelinji vosak namijenjen farmaceutskoj i prehrambenoj industriji podliježe zakonskoj regulativi i kontroli kakvoće, dok pčelinji vosak namijenjen primjeni u pčelarstvu (satne osnove) ne podliježe kontroli kakvoće niti ispitivanju autentičnosti. To predstavlja ozbiljan problem kada je riječ o kontaminiranom pčelinjem vosku koji se zbog primjesa stranih tvari (patvorina) prilikom uvoza / izvoza ne procesira na legalan način jer se krši Uredba Europske komisije glede ispravne kategorizacije nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, u koje spada i pčelinji vosak (Uredba EZ br. 1069/2009), te Direktiva Europske komisije o zavaravajućem i nezakonitom komparativnom oglašavanju (Direktiva 2006/114/EZ ) koje dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja. Obzirom na ozbiljnost situacije i činjenicu da se patvorenjem dovodi u pitanje i zdravlje ljudi (radi konzumacije meda koji je bio skladišten u saći izgrađenom na patorenim satnim osnovama) i životinja (pčela), (sustav mreže protiv prijevara s franom (EU Food Fraud network) Europske komisije koje se bavi problematikom vezanom za sigurnost hrane krajem 2017 ukazuje na problematiku patvorenja pčelinjeg voska pri čemu posebice ističe dva kontaminanta pčelinjeg voska, parafin i stearin. Nabavom novog analitičkog isntrumentarija za detekciju patvorenja (FTIR-ATR tehnika snimanja uzoraka) i optimizacijom analitičke metode na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, omogućeno je kontinuirano praćenje situacije na tržištu satnih osnova, a u tu je svrhu u razdoblju od 2014. do danas analizirano preko 300 uzoraka satnih osnova iz cijelog svijeta. Rezultati recentnih istraživanja ukazuju na posebno zabrinjavajuću situaciju na domaćem i međunarodnom tržištu satnih osnova, gdje se uz dominantan parafin čija je prisutnost utvrđena u velikom broju analiziranih uzoraka satnih osnova iz 13 europskih zemalja, uključujući RH, u posljednje vrijeme na tržištu kao patvorina pojavluje i stearinska kiselina i/ili stearin koje su trenutno rasprostranjene u zemljama zapadne Europe (Belgija, Nizozemska, Francuska, Njemačka, Španjolska, Portugal) gdje nanose velike štete. Na Agronomskom fakultetu analizirani su uzorci satnih osnova iz Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovina, Francuske, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Slovenije, Srbije i Švedske. Uz navedeno, sporadično su analizirani uzorci iz drugih zemalja svijeta (Australija, Argentina, Kamerun, Kongo, Kina, Korea, Latvija, Novi Zeland, Rusija). Više od 70% analiziranih uzoraka satnih osnova bile su patvorene parafinom i/ili stearinom pri čemu se udio parafina kretao se od 5 do 93%, a udio stearina / starinske kiseline od 18 do 32 %. Nadalje, istraživanjima je dokazano kako prosječna rezidualna količina parafina nakon izgradnje saća na satnim osnovama patvorenim parafinom i pretapanja tog saća premašuje 50%. Ta se količina akumulira i dalje cirkulira u procesu proizvodnje satnih osnova (nanovo unosi u tehnologiju pčelarenja) te se može pretpostaviti da se isto događa i s drugim patvorinama. Zakonska regulativa je jedini mehanizam borbe protiv patvorenja. Mjere koje će izravno doprinijeti uspješnoj borbi protiv patvorenja, a time i postupnom smanjenju udjela parafina i drugih stranih supstanci u pčelinjem vosku, su zakonski akti koji definiraju kakvoću pčelinjeg voska te standardizacija i dostupnost analitičkih metoda za ispitivanje autentičnosti pčelinjeg voska. Na implementaciji navedenog se intenzivno radi obzirom da je Europska komisija krajem ove godine ukazala na problematiku patvorenja u vidu radnog materijala koji je u postupku razmatranja. Također, metode za utvrđivanje patvorenja pčelinjeg voska su standardizirane i kao takve će uskoro biti dostupne (BEEBOOK, Volume III: Standard methods for Apis mellifera product research). Međutim, do trenutka stupanja na snagu gore navedenog, od velike je važnosti neizravan doprinos svih dionika pčelarskog sektora koji sudjeluju u procesu proizvodnje satnih osnova i njihove daljnje primjene u tehnologiji pčelarenja – pčelara i prerađivača i/ili proizvođača satnih osnova. Pčelari mogu znatno doprinijeti smanjenju udjela patvorina u pčelinjem vosku izbjegavanjem kupnje „jeftinijih“ satnih osnova čije je cijena indikativna za patvorenje jer je analizama potvrđeno da takove satne osnove bez iznimke sadrže znatne udjele parafina. Proizvođači i/ili prerađivači satnih osnova mogu znatno doprinijeti generalnom smanjenju udjela patvorina u pčelinjem vosku nabavom sirovine čije podrijetlo i kakvoća nisu diskutabilni, a pritom je važno istaknuti da je cijena sirovine također indikator prisutnosti stranih supstanci, posebice parafina.

pčelinji vosak ; patvorenje ; parafin ; stearin ; negativni učinci ; kršenje odredbi EU regulative ; pitanje javnog zdravlja

nije evidentirano