hrvatski

Svijet motiva u austrijskim i jugoslavenskim narodnim bajkama

Narodna bajka kao oblik usmene umjetničke komunikacije pretače na fantastičan način arhaičnu, životnu, kulturnu, političku, religijsku ili neku drugu stvarnost u umjetničku sažimajući u sebe nepresušno bogatstvo vjerovanja, iskustva i mudrosti svakog naroda. Komparativno-kontrastivnom analizom istražen je raznovrstan svijet bajkovnih motiva na korpusu reprezentativnih austrijskih i narodnih bajki s područja bivše Jugoslavije. Ustanovljeno je da susjedni narodi, koji su u prošlosti dijelili društveno-političku i kulturnu sudbinu, imaju najveći broj zajedničkih i srodnih motiva (motiv čarobnog rekvizita, životinje-pomoćnice, mladoženje-životinje, nevjeste-životinje, metamorfoze, vode života, čudesnog rođenja, nemuštog jezika), dok nepodudarni motivi čine manji dio u istraženom materijalu. U austrijskim bajkama to su motiv zahvalnog mrtvaca, pomoći ocu, prepirke oko uginule životinje, a u jugoslavenskim bajkama motiv ljekovite trave, „vanjske duše“, vile, pisanja „knjige“, kletve. Na temelju aktualnih spoznaja u istraživanju bajke s etnološkog, sociološkog i psihološkog aspekta obrazložen je odabir elemenata pojedinih motiva za svaki narod.

narodna bajka, čarobni predmet, životinja-pomoćnica, životinja-mladoženja, životinja-nevjesta, metamorfoza, živa voda, nemušti jezik, zahvalni mrtvac, vanjska duša, kletva

nije evidentirano