Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Modeli pomorskih prometnica u funkciji razvoja intermodalnog prijevoza (CROSBI ID 417940)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Žgaljić, Dražen Modeli pomorskih prometnica u funkciji razvoja intermodalnog prijevoza / Jugović, Alen (mentor); Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, . 2014

Podaci o odgovornosti

Žgaljić, Dražen

Jugović, Alen

hrvatski

Modeli pomorskih prometnica u funkciji razvoja intermodalnog prijevoza

Promet, pogotovo cestovni prijevoz kao jedan od nacina, ali dominantni nacin prijevoza, uzrokuje negativan utjecaj na okoliš i društvo. Ocituje se kroz ucestala prometna zagušenja, povecani rizik od prometnih nezgoda, povecanu razinu buke, povecani stres svih sudionika i društva opcenito, velike kolicine ispušnih plinova što pri na sredstva direktno ispuštaju u okoliš te one koje su ispuštene u procesu proizvodnje pogonskog goriva. Pomorske prometnice su pomorski servisi integrirani u gisticki lanac koristeci održive, redovite, ucestale, visokokvalitetne i pouzdane veze. Pomorske prometnice praktican su primjer definicije kombiniranog (održivog) prijevoza. Radi se o prijevozu intermodalnim nacinom gdje je pomorski dio veci dio puta. Sustav pomorskih prometnica ne zahtjeva znacajne infrastrukturne investicije u lukama, ali se za uspješnost servisa podrazumijeva izvrsna integracija s ostalim nacinima prijevoza, u prvom redu željeznicom i cestom. Cinjenica da se u luci dogada interakcija s razlicitim nacinima prijevoza cini luku važnom karikom u formiranju konkurentnosti sustava pomorskih prometnica. Jednako je bitna komunikacija i protocnost interakcije s brodom, ljeznickim ili cestovnim sustavom jer ukoliko samo jedna veza nije besprijekorna, to se prenosi na pouzdanost i kvalitetu uku nog sustava i servisa. To je kriterij gdje veliku važnost i vanjski cimbenici poput željeznickih i pomorskih operatera. U odnosu na trenutni model funkcioniranja prometnog sustava u Republici Hrvatskoj, gdje je razvoj luckog i gravitacijskog prometnog sustava prepušten svakoj luci samostalno (šest samostalnih luka), te gdje ne postoji sustavno specijaliziranje svake luke ili pravca, rezultati analize su poražavajuci. Oni svjedoce da je trenutni model implementacije pomorskih prometnica potpuno neprimjereni i da ne postoji niti jedan element koji bi opravdao njegovo zadržavanje. Analiza upucuje na zakljucak da se znanstvenim pristupo koji ukljucuje identifikaciju svih relevantnih cimbenika, analizu stanja cjelokupne prometne infrastrukture te identifikacijom kriterija koji utjecu na funkcioniranje sustava pomorskih prometnica, može sigurno i tocno odrediti koji je model optimalan uvodenje održivog sustava pomorskih prometnica, ali i ocjenu postojeceg modela. Iz analize utjecaja svakog od kriterija zasebno, te svih kombinacija, može se zakljuciti da kod implementacije održivog sustava na primjeru prometnog sustava Republike Hrvatske mogu se izdvojiti dva scenarija (modela) kao optimalni izbor. Radi se o modelima dvije luke i regionalno grupiranih luka. Koji od modela odabrati, ovisi o cijoj se inicijativi radi (država ili privatni prijevoznicki operateri) i da li postoji zajednicki pristup kod razvoja.

Pomorske prometnice, brodarstvo, luke. intermodalni promet, obalni prijevoz

nije evidentirano

engleski

Motorways of the sea system models in function of intermodal transport development

nije evidentirano

motorways of the sea, ships, ports, inter-modal traffic, short sea shipping

nije evidentirano

Podaci o izdanju

233

30.01.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Pomorski fakultet u Rijeci

Rijeka

Povezanost rada

Ekonomija, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Tehnologija prometa i transport