engleski

The Future of (Post)Socialism: Eastern European Perspectives

Knjiga obaseže 264 stranica, a radovi su okupljeni u tri tematske cjeline: 1. Novi pristupi (post)socijalizmu: teorija u tranziciji ; 2. (Post)socijalistički prostor(i) ; 3. Sjećanja na budućnost. U uvodnome tekstu Dijane Jelače i Danijele Lugarić Vukas, autorice daju uvid u osnovne pojmove i probleme koji prate postsocijalističke studije u suvremenosti te podcrtava važnost interdisciplinarnosti u pristupu problemskom sklopu. Znanstvena je vrijednost zbornika upravo u naglašenoj interdisciplinarnosti: tako u prvoj cjelini zbornika politolog David Ost piše o prednostima “polu- perifernog” statusa istočne Europe – upravo zbog takvog geopolitičkog položaja istočna Europa može u suvremeno doba ponuditi neka inovativna rješenja u sferama politike, ekonomije i kulture. Također u prvoj cjelini zbornika politolog D. M. Kotz nudi predodžbu o socijalističkoj budućnosti u svjetlu socijalističke prošlosti i kapitalističke sadašnjosti. Feminističke kritičarke J. Blagojević i J. Timotijević, pak, nude iluminativno čitanje postsocijalističke tranzicije kroz vizuru queer problematike. U drugoj tematskoj cjelini, (Post)socialistički prostor(i), sociology R. A. Saunders piše o globalnoj ekonomiji simbola i izazovima nacionalne stratifikacije i diferencijacije na primjeru brendiranja estonskog nacionalnog identiteta, a O. Shevchenko promatra nestabilnost i specifičnosti binarne opozicije privatno-javno (koja je bila znatno redifinirana tijekom sovjetskoga razdoblja) na primjeru moskovskog prigradskog mjesta Novoogradnoe. Povjesničarka H. DeHaan u svom se istraživanju oslanja na Yurchakov koncept “vnye” i kroz tu metodološku prizmu promatra postsovjetsko zamišljanje sovjetske prošlosti u Bakuu. Posljednju tematsku cjelinu otvara istraživanje M. Kolanović, koja na različitim književnim i popularno-kulturnim primjerima promatra sjećanje na socijalizam u Hrvatskoj, na što se na zanimljivi način nadovezuje i istraživanje antropologinja i etnologinja S. Potkonjak i N. Škrbić Alempijević o “borbi za pamćenje” u suvremenoj Hrvatskoj, a na primjeru prijepora oko imena zagrebačkog Trga maršala Tita. U posljednjem se radu cjeline pedagoginja Iveta Silova bavi zamišljanjima sovjetskoga kroz imagem nacije i topos prirode u latvijskim školskim udžbenicima. Zbornik završava pogovorom povjesničara Garyja Markera.

(post)socialism, temporality, spatiality, Eastern Europe, interdisciplinarity

http://www.sunypress.edu/p-6640-the-future-of- postsocialism.aspx