hrvatski

Utjecaji, ranjivosti i mjere prilagodbe klimatskim promjenama – uloga zavoda za javno zdravstvo

Definicija zdravlja, te pojmovi javnog zdravlja, javnog zdravstva kao institucijskog okvira i vrste prevencije u sustavu zdravstvene zaštite imaju brojne poveznice prema mjerama ublažavanja i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Pojam klime uključuje skup srednjih ili očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata, poput sunčevog zračenja, temperature zraka, tlaka, smjera i brzine vjetra, vlažnosti zraka, oborina, isparavanja, naoblake i količine snježnog pokrivača. Ove varijable iz okoliša imaju značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. Zavodi za javno zdravstvo ključni su dionici u aktivnostima jačanja kapaciteta javnosti i struke u budućoj prilagodbi klimatskim promjenama. Na nacionalnoj razini, kroz projekt pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, dodatno su postale vidljive brojne poveznice između buduće prilagodbe i djelovanja mreže zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj. U skladu s međunarodno prihvaćenim Strategijama iz ostalih zemalja, te značajnim postojećim humanim i analitičkim kapacitetima javnozdravstvene mreže institucija, ključna će biti uloga istih u procjeni utjecaja čimbenika iz okoliša na ljudsko zdravlje, u povezivanju različitih baza podataka okolišnih uzoraka, te u uvođenju redovne primjene metoda zdravstvene procjene rizika (HRA) i procjene utjecaja na zdravlje (HIA) uoči planiranih strateških projekata. Edukacija javnosti i stručna potpora donositeljima odluka na temelju praćenja zdravstveno-ekonomskih indikatora i međunarodno priznatih metoda procjene dodatno osnažuju vrijednost i ulogu preventivnog dijela zdravstvenog sustava. Jedna od prvih aktivnosti vezano za prilagodbu klimatskim promjenama bila je aktivna uloga HZJZ-a u sustavu upozorenja na toplinske valove. Radi unaprjeđenja sustava potrebno je raditi na daljnjem umrežavanju, jačanju kapaciteta i prikupljanju podataka, te na sveobuhvatnijoj evaluaciji zdravstvenih posljedica i opterećenja zdravstvenog sustava. Uključivanje zdravstveno-ekonomskih indikatora u redovnu procjenu opterećenja zdravstvenog sektora radi klimatskih promjena, integracija nepovezanih informacijskih sustava unutar zdravstva, umrežavanje i nadogradnja sustava monitoriranja kontaminanata u okolišu, uporaba prostorne (GIS) baze podataka, te kontinuirana edukacija o poveznicama između promjena sastavnica klime i zdravstvenih učinaka, pokazale su se jednim od ključnih budućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama za sektore zdravstva i upravljanja rizicima.

prilagodba klimatskim promjenama, prevencija, informacijski sustav, zdravstveni indikatori, toplinski valovi

nije evidentirano