hrvatski

Razvoj kurikuluma obrtničkoga školstva u Hrvatskoj

U disertaciji je istražen razvoj kurikuluma obrtničke izobrazbe naučnika do osnutka šegrtskih škola 1886. godine, od osnutka šegrtskih škola do 1974. godine kada su reformom ukinute obrtničke škole te od ponovne uspostave obrtničkih škola 1991. godine u suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj do zaključno s 2008. godinom. Povod istraživanju razvoja kurikuluma obrtničkoga školstva u Hrvatskoj bio je, školske godine 1995./96. uvedeni, bavarski dvojni sustav obrazovanja za vezane obrte koji je obrtničkim školama prouzrokovao niz problema u provedbi. Do podataka o razvoju pojedinih sastavnica kurikuluma došlo se istraživanjem literature, prvenstveno službenih glasila i arhivske građe karakteristične za pojedina razdoblja u povijesti hrvatske države. U poglavlju Prilaz temi opisana su nastojanja hrvatske države oko cjelokupne promjene školskog sustava, koja su posebno intenzivirana nakon što je hrvatsko Podunavlje, mirnom reintegracijom 1998. godine, vraćeno u sastav Republike Hrvatske. U poglavlju Tema i metodologija rada razmatranje je usredotočeno na razvoj kurikuluma obrtničkoga školstva u suverenoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj u kojoj je uvođenjem bavarskog dvojnog sustava obrazovanja došao do punog izražaja problem nepoznavanja razvoja kurikuluma obrtničkoga školstva u Hrvatskoj. U istom poglavlju navedena je relevantna literatura i arhivska građa koja je poslužila kao izvor podataka za rekonstrukciju pojedinih sastavnica kurikuluma. U poglavlju Povijesno-pedagoški okvir istražen je razvoj obrtničkoga školstva kroz povijest, od pojava prvih elemenata stručnog obrazovanja u pučkim školama 18. stoljeća pa sve do nastanka Republike Hrvatske i nastojanja da se odgojno-obrazovni sustav oblikuje prema zahtjevima društva znanja. U poglavlju Razvoj kurikuluma do osnutka šegrtskih škola u Hrvatskoj i Slavoniji te obrtničkih škola u Istri i Dalmaciji opisana je izobrazba šegrta u institucijama koje su bile prije osnutka šegrtskih odnosno obrtničkih škola: bratovštine, cehovi, škole za risanje i nedjeljne škole ili opetovnice u Hrvatskoj i Slavoniji odnosno ponavljaonice (svetačno-nedeljne škole) u Istri i Dalmaciji. U sljedećih pet poglavlja opisan je razvoj kurikuluma obrtničkoga školstva prema kronološko-povijesnim razdobljima uobičajenim u razvoju hrvatske države: 1886.-1918. (Austro-Ugarska Monarhija), 1918.-1929.-1939.-1941. (Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija i Banovina Hrvatska), 1941.-1945. (Nezavisna Država Hrvatska i Narodnooslobodilački rat i revolucija), 1945.-1991. (Socijalistička Jugoslavija) i 1991.-2008. (Republika Hrvatska). Za svako od poglavlja istražen je i rekonstruiran razvoj četiriju glavnih sastavnica suvremenog poimanja kurikulumskog sustava: ciljevi učenja, sadržaji (program) učenja/poučavanja, uvjeti učenja i vrednovanje. Cilj i sadržaj učenja istražen je u odnosu na situaciju učenja/poučavanja u obrtničkoj školi, dok su uvjeti učenja posebno istraženi u obrtničkoj školi, a posebno kod obrtnika i u poduzećima. Isto tako posebno je istražen način vrednovanja u školi i kod obrtnika i u poduzećima. U zaključnim razmatranjima izneseni su rezultati istraživanja koji će omogućiti da se utvrde koje su to naše osobitosti i pozitivna stečena iskustva u razvoju kurikuluma obrtničkoga školstva kojih se ne bismo smjeli odreći prilikom korištenja stranih uzora, iskustava i rezultata u reformiranju našega obrtničkog školstva.

kurikulum, obrtnička škola, cilj i sadržaj učenja, uvjeti učenja, vrednovanje, šegrt, učenik, nastavnik, obrtnik

nije evidentirano