hrvatski

Posljedice Domovinskoga rata u Osijeku i poslijeratne gospodarske perspektive

Grad Osijek je sjedište je Osječko-baranjske županije te gospodarsko, prometno i kulturno središte Slavonije. Osijek se sastoji od šest gradskih četvrti: Gornjega grada, Donjega grada, Tvrđe, Novoga grada, Industrijske četvrti i Retfale, a u sastav grada ulazi i deset prigradskih naselja: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac. U drugoj polovici devetnaestoga stoljeća i početkom dvadesetoga stoljeća Osijek je bio drugi grad u Hrvatskoj po demografskim pokazateljima i gospodarskim potencijalima. U navedenom razdoblju otvorena je nekolicina respektabilnih, najvećih gospodarskih subjekata na državnoj razini i u jugoistočnoj Europi (pivovara i tvornica žigica 1856., tvornica kože 1872., plinara 1884., tvornica namještaja 1892., tvornica lana 1901., tvornica šećera 1905., tvornica kandita i čokolade 1907., tvornica sapuna 1921., tvornica keksa 1922.). Kao veliko gospodarsko središte za vrijeme Drugoga svjetskoga rata teško je stradao u bombardiranju, vrlo brzo se oporavio zbog velikoga gospodarskoga potencijala. Zbog loše poslijeratne gospodarske politike savezne i republičke vlade, Osijek je s drugoga mjesta pao na četvrto mjesto po demografskim i gospodarskim pokazateljima. Unatoč toj činjenici, ostao je poželjno mjesto prebivanja za Osječane i brojne doseljenike s područja Dalmacije, Like i BiH. U Domovinskome ratu Osijek je postao središte obrane hrvatskoga Istoka, kao takav pretrpio je brojne ljudske gubitke, stradali su znanstveni, kulturni i brojni gospodarski objekti. U poslijeratnoj obnovi uspio je sanirati većinu objekata, izgraditi brojne infrastrukturne objekte, ali gospodarstvo nije dostiglo prijeratnu razinu, značajan broj respektabilnih objekata završio je u stečaju.

Grad Osijek, Domovinski rat, hrvatski Istok, gubitci, poslijeratne posljedice.

nije evidentirano