hrvatski

Žene žrtve silovanja u Domovinskom ratu kao postratni proces – uloga osječkih medija u prikazima informacija o viktimizaciji žena tijekom rata

Autori se u radu bave temom žena, žrtava silovanja u Domovinskom ratu, medijskom komunikacijom i fragmentarnim prikazima informacija o viktimizaciji žena tijekom rata, ali i u poraću. Pojašnjavaju razloge kolektivne šutnje, ne samo žena žrtava ratnih silovanja, već i društva u cjelini, posebice medija, uz tek pojedinačna i malobrojna javna svjedočanstva, dikrepancijom između nikad utvrđenog broja silovanih žena u ratu i službene statistike, te u tome vuče paralelu s rezultirajućim malobrojnim procesima zahtjeva za ostvarivanjem prava na odštetu. Uvidom u registar branitelja, kao bazu koju vodi Ministarstvo hrvatskih branitelja, status hrvatskih braniteljica iz Domovinskog rata imaju ukupno 24 164 žene, od kojih je 70 smrtno stradalih, a 7 ih se vodi nestalima. Točnih podataka o broju silovanih žena tijekom Domovnskog rata nema. Temeljni cilj rada je kvanitativnim metodološkim pristupom, u okviru Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, donesenom 18.6.2015. godine, otkriti broj osoba koje su ostvarile pravo na konzumaciju naknade utvrđene Zakonom. Kvalitativnom metodom prikupljanja i analizom sadržaja sekundarnih izvora podataka deskribiraju se iskustva i doživljaji te element ratne traume. Također autor se u radu bavi i temom ratne i postratne sociološke misli i problematikom neodgovarajućeg broja pravomoćnih sudskih presuda za kazneno djelo silovanja u ratu.

žene, žrtve silovanja, osječki mediji, javna komunikacija, zakon, odšteta

nije evidentirano