hrvatski

Mogućnosti turističke valorizacije dubrovačkih ljetnikovaca

Dvorci, palače, vile, ljetnikovci, povijesna središta u svijetu i Europi turistički su resursi koji u posljednja dva desetljeća bilježe kontinuirano povećanje broja posjetitelja, koje se može iskazati kvantitativno, ali i kvalitativno - prvenstveno kroz zadovoljstvo potrošača ponuđenim. Ove resurse i njihovu atraktivnost ne karakterizira samo njihova spomenička vrijednost nego i nematerijalna priča koju 'nose' i koja procesom interpretacije budi maštu i ushit posjetitelja. Involviranjem posjetitelja u sami proces interpretacije dolazi do interakcije između posjetitelja i atrakcije koja posjetitelju stvara osjećaj zadovoljstva i ispunjenja doživljenim koji zauvijek nosi u svom pamćenju. Istraživanja, provedena kako bi se potvrdile u radu postavljene hipoteze, obuhvatila su četiri područja. Prvo: zakonsku regulativu po pitanjima očuvanja materijalne kulturne baštine, turizma, kulture i kulturnog turizma. Drugo: financiranja očuvanja graditeljske baštine, kao i interakciju graditeljske baštine i turizma ; sinergiju javnog/privatnog/nevladinog sektora u ovim procesima. Treće: turističku ponudu dvoraca u Velikoj Britaniji, venecijanskih vila u pokrajini Veneto u Italiji, kao i objekte kulturne baštine u funkciji turizma u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zakonodavstvo je obuhvatilo konvencije i drugu zakonsku regulativu, financiranje kroz projekte i fondove Europske unije u Europskoj uniji, Velikoj Britaniji, talijanskoj pokrajini Veneto, Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Četvrto: povijesno značenje, prostorna disperzija, stupanj zaštite, vlasništvo, fizičko stanje te aktualna uporaba dubrovačkih ljetnikovaca. Istraživanjima se došlo do spoznaja da su Velika Britanija i Italija uspješne u području očuvanja baštine, da koriste sredstva iz europskih fondova za provedbu projekata i financiranje očuvanja graditeljske baštine i da su dvorci/ljetnikovci kulturno - turistički proizvodi vidljivi na turističkoj karti svijeta, uz sinergiju sva tri sektora. U Republici Hrvatskoj u zadnjem se desetljeću bilježe pomaci u valoriziranju kulturne baštine, no graditeljska baština još nije dovoljno uključena niti u svekolike strategije niti u turističke tokove, pa su dvorci/ljetnikovci u Republici Hrvatskoj većinom ruševni. Dubrovački ljetnikovci nisu iznimka, iako bi, svojom europskom dimenzijom - s jedne i unikatnošću - s druge strane, mogli postati 'novi' turistički proizvod u ukupnoj turističkoj ponudi Dubrovačko-neretvanske županije i Dubrovnika.

graditeljska baština, turistička ponuda, dvorci/ljetnikovci, dubrovački ljetnikovci, turistička valorizacija

Podaci o dubrovačkim ljetnikovcima koji se navode u ovom magistarskom radu nisu bili nikada ranije prikupljeni, analizirani, publicirani niti poznati javnosti. Autorica ih je prikupila prvenstveno terenskim istraživanjem provedenim 2009. - 2011.