Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 922170

Utjecaj biotskih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća


Halambek, Marija; Harapin, Miroslav; Novak Agbaba, Sanja; Liović, Boris
Utjecaj biotskih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća // Zaštita šuma i pridobivanje drva: znanstvena knjiga / Sever, Stanislav (ur.).
Zagreb: Šumarski fakultet, Zagreb ; Šumarski institut, Jastrebarsko, 1996. str. 19-29


Naslov
Utjecaj biotskih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća
(Influence Of Biotic Factors On Health Of Forest Tree Species)

Autori
Halambek, Marija ; Harapin, Miroslav ; Novak Agbaba, Sanja ; Liović, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zaštita šuma i pridobivanje drva: znanstvena knjiga

Urednik/ci
Sever, Stanislav

Izdavač
Šumarski fakultet, Zagreb ; Šumarski institut, Jastrebarsko

Grad
Zagreb

Godina
1996

Raspon stranica
19-29

ISBN
953-6307-20-0

Ključne riječi
Hrast lužnjak i kitnjak, poljski jasen, bukva, pitomi kesten, obična smreka, obični i crni bor, štetni kukci, biljne bolesti, defolijacija, propadanje šuma
((Pedunculated oak and sessile - flowered oak, narrow - leaved)

Sažetak
Prikazani su rezultati petogodišnjih istraživanja biotskih čimbenika koji uzrokuju propadanje šumskih vrsta drveća u nas. U ovom je radu prikazano zdravstveno stanje: hrasta lužnjaka i kitnjaka, poljskoga jasena, bukve, pitomoga kestena, obične smreke i borova. Utvrđeno je da je hrast lužnjak najugroženija vrsta zbog napada brojnih štetnih kukaca i patogenih gljiva. Najveće štete prave defolijatori, a od gljiva najznačajnije su pepelnica i mednjača. Propadanje se kitnjaka smanjuje. Bukvu povremeno napada bukova skočipipa, a na pojedinim je mjestima zaražena rakom bukve. Poljski jasen na čitavom području stalno oštećuje jasenova pipa. Zaraza rakom kore pitomoga kestena opada zbog pojave hipovirulentnih sojeva patogene gljive. Obična smreka i crni bor propadaju na sušim staništima, a sušenje je popraćeno prenamnoženošću potkornjaka. Borov se četnjak sve češće javlja.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Citiraj ovu publikaciju

Halambek, Marija; Harapin, Miroslav; Novak Agbaba, Sanja; Liović, Boris
Utjecaj biotskih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća // Zaštita šuma i pridobivanje drva: znanstvena knjiga / Sever, Stanislav (ur.).
Zagreb: Šumarski fakultet, Zagreb ; Šumarski institut, Jastrebarsko, 1996. str. 19-29
Halambek, M., Harapin, M., Novak Agbaba, S. & Liović, B. (1996) Utjecaj biotskih čimbenika na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća. U: Sever, S. (ur.) Zaštita šuma i pridobivanje drva: znanstvena knjiga. Zagreb, Šumarski fakultet, Zagreb ; Šumarski institut, Jastrebarsko, str. 19-29.
@inbook{inbook, editor = {Sever, S.}, year = {1996}, pages = {19-29}, keywords = {(Pedunculated oak and sessile - flowered oak, narrow - leaved}, isbn = {953-6307-20-0}, title = {Influence Of Biotic Factors On Health Of Forest Tree Species}, keyword = {(Pedunculated oak and sessile - flowered oak, narrow - leaved}, publisher = {\v{S}umarski fakultet, Zagreb ; \v{S}umarski institut, Jastrebarsko}, publisherplace = {Zagreb} }