Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Gljiva Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- uzročnik raka kore pitomog kestena (CROSBI ID 657990)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Novak Agbaba, Sanja Gljiva Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- uzročnik raka kore pitomog kestena // Knjiga sažetaka 1. Hrvatski botanički simpozij 2004. s međunarodnim sudjelovanjem / Mitić, Božena (ur.). Zagreb: Hrvatsko Botaničko Društvo, 2004. str. nepoznato-nepoznato

Podaci o odgovornosti

Novak Agbaba, Sanja

hrvatski

Gljiva Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- uzročnik raka kore pitomog kestena

Cryphonectria parasitica patogena je gljiva koja uzrokuje bolest pitomog kestena u vidu uzdužnog raspucavanja kore, stvaranja otvorenih rana te sušenja pojedinih grana i čitavih stabala. Gljiva je porijeklom iz istočne Azije i Japana, gdje su joj domačini kineski i japanski kesten. Zaraza se proširila na područje sjeverne Amerike 1904. Godine i uništila je gotovo sve sastojine američkog kestena. U Europi je prvi puta uočena u Italiji 1938. Godine i zahvatila je mnoge kestenove sastojine europskih zemalja. U Hrvatskoj je primijećena 1955. Godine na području Istre odakle se proširila u sve ostale dijelove zemlje. 1950.-ih godina u Italiji je uočeno spontano zacjeljivanje rak-rana kao i površinske nekroze na pitomom kestenu. Ta ista pojava u Hrvatskoj je primijećena osamdesetih godina. Za ozdravljenje je zaslužna pojava hipovirulentnog soja gljive C. parasitica. Hipovirulentan soj je nositelj dvolančane RNA hypovirusa koji svojim djelovanjem umanjuje virulentnost gljive i na taj način omogučuje prirodnu biološku kontrolu bolesti. Bolest je prisutna u gotovo svim kestenovim sastojinama u Hrvatskoj u manjem ili jačem intenzitetu(25- 60%). Zbog zaraze gljivom C. parasitica mnoge kestenove sastojine su u lošem stanju, degradiraju i propadaju, a staništa pitomog kestena se smanjuju. Prilikom registracije zdravstvenog stanja kestenovih sastojina ustanovljeno je da prosječno 20% stabala ima simptome zaraze hipovirulentnim sojem C. parasitica.Praćenjem stanja na trajnim plohama primijećeno je da na određenim staništima bolest napreduje. Gljiva C. parasitica uvrštena je u popis 100 svjetskih najgorih <<napadača>>, koji obuhvaća sve vrste od mikro –organizama do biljaka i životinja. Popis je sačinila grupa znanstvenika i specijalista za invazivne vrste (ISSG) u sklopu udruženja za svjetsku konzervaciju (IUCN). Invazivne vrste prepoznate su na svjetskom nivou kao najveća prijetnja biodiverzitetu. U okviru projekata Šumarskog instituta Jastrebarsko provode se istraživanja bolesti pitomog kestena, mogućnosti zaštite i sanacije staništa. Istraživanja populacije C. parasitica provode se u suradnji s Prirodnoslovno matematičkim fakultetom u Zagrebu.

Cryphonectria parasitica, hipovirulentni soj, pitomi kesten, rak kore kestena,

nije evidentirano

engleski

Fungus Cryphonectria parasitica(Murr)Barr.- Causative agent of sweet chestnut blight

nije evidentirano

Cryphonectria parasitica, hypovirulent strains, swet chestnut, canker, chestnut blight

nije evidentirano

Podaci o prilogu

nepoznato-nepoznato.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Mitić, Božena

Zagreb: Hrvatsko Botaničko Društvo

Podaci o skupu

1. Hrvatski botanički simpozij 2004. s međunarodnim sudjelovanjem

poster

30.09.2004-02.10.2004

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo