hrvatski

Neki sociologijski aspekti odnosa prema prikupljanju i iskorištavanju komunalnih otpadnih tvari

U tekstu se iznose rezultati ispitivanja mišljenja javnosti o postupanju s komunalnim otpadnim tvarima iz domaćinstava realiziranog u sklopu šireg empirijskog pilot-istraživanja javnog mnijenja o postupanju s otpadnim tvarima. Anketiranje je provedeno u veljači 1992. godine na uzorku od 307 ispitanika s područja zagrebačke i riječke regije. Ispitivana su mišljenja javnosti o preradi i iskorištavanju otpadnih tvari, učestalost dosadašnjeg i pretpostavljenog budućeg sudjelovanja u prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima, te mišljenja o prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima. Ustanovljen je visok stupanj socijalnog slaganja oko potrebe prikupljanja, prerade i iskorištavanja otpadnih tvari, te spremnost da se ubuduće, više no što je to bio slučaj do sada, sudjeluje u aktivnostima na tom području. Kao socio-demografske varijable, koje najviše pridonose u proizvođenju statistički značajnih razlika u mišljenjima ispitivane populacije prema ispitivanim problemima, pokazale su se: veličina (tip) naselja u kojima ispitanici žive, blizina stanovanja mjestu odlagališta otpada i stupanj obrazovanja ispitanika. Također je, primjenom komponentne analize, utvrđena latentna struktura odnosa prema prikupljanju sekundarnih sirovina u domaćinstvima. Ustanovljeno je postojanje dvaju koncepata: podrška angažmanu u prikupljanju sekundarnih sirovina kao izraz zalaganja za ekonomsko-ekološku dobrobit zajednice, te pasivnost i osobnim zahtjevima uvjetovana podrška prikupljanju sekundarnih sirovina. Rezultati istraživanja upućuju na, u osnovi, povoljnu socijalnu klimu za ostvarenje ovog segmenta u sklopu cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada.

javno mnijenje ; komunalni otpad ; prerada i iskorištavanje otpada ; prikupljanje sekundarnih sirovina

nije evidentirano