hrvatski

Zaštita šuma pitomog kestena u Hrvatskoj

Šume s najvećim udjelom pitomog kestena, više od 50%, rasprostiru se na površini od 15000ha od čega je 53% šuma u državnom vlasništvu a ostalo su privatne šume. Pitomi kesten dolazi u većem ili manjem udjelu i u šumama drugih vrsta drveća koje zauzimaju površinu od 37000ha. Većina kestenovih šuma su panjače. Pitomi kesten kao šumska vrsta drveća koristi se za proizvodnju tanina, za građevno i stolarsko drvo, vinogradarsko kolje, za proizvodnju plodova i kao medonosna biljka. Cilj ovog rada je prikazati zdravstveno stanje kestenovih šuma, način gospodarenja kestenovim šumama, mjere zaštite od raka kore te istraživanja vezana uz zaštitu šuma pitomog kestena od gljive Cryphonectria parasitica uzročnika bolesti raka kore. U svim kestenovim šumama prisutna je bolest rak kore. Zdravstveno stanje varira ovisno o geografskom položaju, mjerama gospodarenja i klimatskim prilikama. Kestenom se gospodari kao panjačama i provodi se konverzija u šume gospodarski značajnijih vrsta drveća. Kestenove šume su sve više devastirane i degaradirane kao posljedica bolesti raka kore i zapuštenosti. Od mjera zaštite provodi se sječa stabla zaraženih aktivnim rakom u uznapredovalom stadiju bolesti. U sastojini se ostavljaju stabla s površinskim rakom kore nositeljima hipovirulentnog soja gljive Cryphonectria parasitica kako bi se omogućila prirodna biološka zaštita pitomog kestena. Provodi se monitoring zdravstvenog stanja kestenovih šuma, istraživanje utjecaja načina gospodarenja na zdravstveno stanje te istraživanje sojeva gljive Cryphonectria parasitica.

: Pitomi kesten, zaštita šuma, rak kestenove kore, Cryphonectria parasitica

nije evidentirano